Zaduženi u švicarskim francima sa strepnjom iščekuju novi tečaj švicarskog franka. Ne zna se hoće li Vlada i banke naći neko rješenje. I dalje se čeka da se aktivno uključi i guverner Boris Vujčić. Vlada će učiniti sve što može zakonski - najrealnija je opcija intervencija u kamatnu stopu, kazao je u emisiji Hrvatskog radija 'Poslovni tjedan' ministar financija Boris Lalovac. Dodao je kako je fiksiranje tečaja drugi scenarij, ali se o tome moraju konzultirati pravnici, bankari i prvenstveno Hrvatska narodna banka (HNB)
'Bitno je da budemo brzi i da bude pravnog temelja. Ministarstvo financija otvoreno je za sve opcije kako bi se pomoglo građanima', dodao je Lalovac. Upozorio je kako će volatilnost tečaja švicarskog franka ovih dana biti vrlo visoka. Kazao je kako se čuo s guvernerom Borisom Vujčićem te da HNB radi na izračunima svojih modela. Više o tome će se znati za nekoliko dana. Pritom je naglasio kako bi 'najelegantnije bilo smanjenje kamatne stope'. Međutim, treba se naći dugoročno rješenje i bitno je da svaki dio vlasti suglasan. Lalovac je dodao i kako u obzir dolazi zabrana ovrhe nad nekretninama, posebno za švicarac zbog izvanrednih okolnosti. Također, ako banke otpišu dio kredita, država će im priznati sve moguće porezne olakšice.
Hrvoje Stojićanalitičar Hypo Banka, kazao je kako su Švicarci donijeli političku odluku da ne brane svoju valutu zbog straha od inflacije. Tome je pridonijela i odluka središnje europske banke o otkupu državnih obveznica.
'Ovo nitko nije mogao planirati. Ovo je djelo spekulanata. To vas nitko nikada nije učio u ekonomskim udžbenicima. Ovako ekstremne situacije zahtijevaju radikalno rješenje', naglasio je ministar financija.
'Ja sam za sve opcije, samo da se pomogne građanima, da se to osjeti na smanjenoj rati kredita', kazao je Lalovac.
Ministar financija nije htio spekulirati o tome jesu li se banke zaduživale u eurima, a ne u švicarcima. To je pitanje prebacio na Stojića, koji je kazao da nema tih podataka. U tom slučaju one konverzijom kredita u drugu valutu ne bi imale štete. Ali odgovor na to pitanje zna samo HNB i guverner Vujčić.
'Zanimljivo je kako makroekonomisti nemaju podatke o poslovnim bankama, a znaju sve o državnim financijama', kazao je Lalovac.
'Ovo je veliki problem koji nisu uzrokovali hrvatski građani, koji nije uzrokovala hrvatska Vlada. Država je dosad sanirala poslovne banke, sada je red na bankama da pomognu državi i građanima, jer je ovo socijalni problem', kazao je Lalovac.
'Ja ne vjerujem da će ovo ugroziti financijsku stabilnost. Banke imaju vrlo visoku adekvatnost kapitala kojom mogu apsorbirati i veći šok od ovoga', kazao je analitičar Stojić.
Lalovac smatra da je jedino rješenje konverzija kredita u kune (ili euro) i razvijanje kunskog tržišta.
'Za dužnike bi bilo najbolje da se to napravi po početnom tečaju. Ali za to je potrebna suglasnost HNB-a. Kad su vam građani ugroženi zbog djelovanja spekulanata i kad se govori o pitanju ustavnosti, monetarna politika mora raditi na novim pravilima', poručio je Lalovac i dodao da to može biti mađarski model, ili hrvatski, ali da se mora riješiti.
'Zemlje tranzicije su najugroženije', dodao je Lalovac.
Hoće li se razmišljati i o korisnicima kredita u eurima s obzirom na to da i euro raste? 'Jasno', odgovorio je Lalovac.
