KAKO POTAKNUTI RAST?

Lalovac: Poreznu stopu od 40 posto treba ukinuti

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 29.09.2014 19:35
  • Objavljeno 29.09.2014 u 19:35
Boris Lalovac

Boris Lalovac

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Govoreći o promjenama u oporezivanju dohotka, u okviru okruglog stola 'Kako pobuditi rast hrvatskog gospodarstva', ministar financija Boris Lalovac najavio je mogućnost ukidanja najviše stope poreza na dohodak od 40 posto

'Moja je ideja da se potpuno ukine stopa od 40 posto. Mislim da je najviša stopa od 25 posto potpuno dovoljna', rekao je Lalovac naglašavajući da bi se na taj način omogućilo povećavanje neto plaća zaposlenima koji najviše doprinose rastu dodane vrijednosti. 'Ovo je prvi korak i poruka da se to mora nastaviti ili ukidanjem najviše stope ili daljnjim pomicanjem poreznih razreda', zaključio je Lalovac podsjećajući da sve zemlje u okruženju imaju niže stope oporezivanja dohotka od nas.

Kada je riječ o reformi javne uprave, Lalovac je naglasio da se linearnim rezovima ne može podići učinkovitost javnih službi. Po njegovom mišljenju, ključni je element ulaganje u nove tehnologije koje mogu povećati efikasnost. Kao dobre primjere naveo je centralni obračun plaća i fiskalizaciju. 'Inspektori moraju provoditi dubinski nadzor korištenjem kavalitetenih baza podataka tako da nemaju što raditi u poduzećima', naglasio je Lalovac.

Šokantne brojke o stanju hrvatskog gospodarstva otkrio je Dubravko Mihaljek, voditelj odjela za globalnu makroekonomsku analizu Banke za međunarodna plaćanja, koji je predstavio istraživanje o poticanju rasta hrvatskog gospodarstva. Koristeći podatke Ujedinjenih naroda za Europu, Mihaljek je izračunao da je hrvatski BDP 2013. bio 0,4 posto niži nego 1980. U istom razdoblju, BDP Kine povećan je u 33 godine 16 puta, BDP Indije 7 puta, Irske i Turske 4 puta, a SAD-a 2,4 puta. U regiji Srednje i Istočne Europe u istom razdoblju BDP je povećan od 1,2 puta (Bugarska, Mađarska, Makedonija) do 2,8 puta (Albanija i Rumunjska). Niži rast BDP-a od Hrvatske ostvarile su jedino Srbija, Moldavija i Ukrajina.

Pritom su glavni generatori rasta hrvatskog gospodarstva bili klasične investicije u građevine, transportnu opremu i strojeve dok je tehnološki napredak bio vrlo slab što ukazuje na duboke probleme u visokom školstvu i znanosti te istraživanju i razvoju unutar gospodarstva. Stoga su, po Mihaljeku, glavna područja reformskih prioriteta: tržište rada, obrazovanje i znanost, istraživanje i razvoj, industrijska struktura, javna uprava i povećanje domaće štednje tj. smanjenje javne potrošnje.

Pritom je najveća odgovornost nositelja ekonomske politike koji, kako kaže Mihaljek, 'ne provode rješenja koja struka godinama predlaže ili ih provode parcijalno'. Mihaljek najveći prostor za rast vidi u oslobađanju inovativnih i poduzetničkih potencijala, a glavna poluga bi trebala biti informacijska i telekomunikacijska tehnologija. Da bi se to postiglo, potreban je moderan sustav obrazovanja koji uči 'kako rješavati probleme', a ne kako memorirati podatke.


Značajnu ulogu u u oslobađanju inovativnih i poduzetničkih potencijala trebala bi imati fisklana politika. Ona bi se prvenstveno trebala usmjeriti na smanjenje neproduktivne javne potrošnje i stabiliziranje javnih financija. Osnovno pravilo održivosti javnih financija je da realna stopa ekonomskog rasta u dugom roku mora biti viša od realne kamatne stope.

Dražen Derado, profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu smatra da je za pokretanje ekonomskog rasta potrebno paralelno provoditi dvije vrste reformi. Reforeme koje bi na kratki rok trebale donijeti oživaljavanje domaće potražnje odnose se na administrativno i fiskalno rasterećenje gospodarstva dok je na dugi rok potrebno jačati poduzetništvo i ulaganje u obrazovanje što je preduvjet jačanja inovativnosti. Derado je predložio niz mjera za poticanje inovacija kojima bi se postigao nužno potreban tehnološki napredak.

Na okruglom stolu su sujelovali i Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, Aljoša Bošković, direktor inovativne splitske tvrtke Banko i Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemensa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!