Njemačka se već dvije godine bori s gospodarskom krizom, a negativni trendovi sada se prelijevaju i na tržište obrazovanja. Nakon što je recesija pogodila tržište rada, posljedice se sve jasnije vide i u sustavu stručnog obrazovanja. Tvrtke smanjuju broj mjesta za naukovanje, a istodobno teško pronalaze odgovarajuće kandidate. Dugoročno, to bi moglo produbiti ionako kroničan problem nedostatka kvalificirane radne snage
U Ludwigshafenu je ovih dana započela nova generacija naukovanja u najvećoj kemijskoj tvrtki na svijetu, BASF-u. Ukupno 478 mladih ljudi krenulo je u novu fazu obrazovanja, ali manje njih nego prošle godine. Iako je interes bio velik – oko 8300 prijava – broj mjesta je namjerno smanjen.
'Jako smo zadovoljni time što smo popunili gotovo sva mjesta. Ipak, posebno u tehničkim i proizvodnim zanimanjima uvijek je izazov pronaći dovoljno ljudi', kaže Elmar Benne, zadužen za obrazovanje i usavršavanje u BASF-u.
vezane vijesti
Kompanija je u ovim nesigurnim vremenima postala opreznija s obećanjima o zapošljavanju nakon završene obuke. 'U turbulentnim okolnostima gledamo kakva će biti potreba za radnom snagom u tri do četiri godine. Zato prilagođavamo broj mjesta da bi naukovanje na kraju imalo realne izglede za zapošljavanje', objašnjava Benne.
Koliko je tema zapošljavanja postala osjetljiva, pokazuje i to što BASF-ov press odjel ne dopušta novinarima da pitaju šegrte žele li ostati u kompaniji ili očekuju jamstva o zapošljavanju, piše Tagesschau.
Istraživanje: Četvrtina tvrtki smanjuje broj mjesta
Prema istraživanju Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), više od 25 posto tvrtki smanjilo je broj mjesta za naukovanje. Što su veći ekonomski problemi, to je ponuda manja. 'Tvrtke se bore s gospodarskim prilikama, često im nedostaje novca i jasnih planova za budućnost', kaže zamjenik glavnog direktora DIHK-a Achim Dercks.
Unatoč svemu, dvije trećine poslodavaca žele zadržati sve šegrte nakon završene obuke jer znaju da će im za eventualni oporavak trebati kvalificirano osoblje.
Kvaliteta kandidata dodatni problem
Nedostatak kandidata nije jedini izazov. Prema istraživanju, tri od četiri tvrtke prošle godine nisu uspjele pronaći odgovarajuće polaznike. Dercks ističe da problem nije samo u kvantiteti, nego i u kvaliteti.
'Nedostaje osnovnih vještina: pouzdanosti, spremnosti na učenje, volje za radom, pa čak i elementarnog znanja čitanja, pisanja i računanja. Bez toga će mladi teško uspjeti na tržištu rada', upozorava.
Dodatni problem je trend studiranja posljednjih godina. Sve više mladih bira sveučilište dok industrija i obrti trebaju kvalificirane radnike srednje stručne spreme. 'Strojogradnja, primjerice, ne treba samo inženjere, nego i operatere strojeva i tehničare', kaže Dercks.
Najveće poteškoće s popunjavanjem mjesta imaju industrija, promet, građevina i trgovina.
