KAKVI SU HRVATSKI MENADŽERI?

Krisijan Krkač: 'Prilika čini lopova'

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 30.10.2009 16:14
  • Objavljeno 30.10.2009 u 15:26
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kakvi su zapravo hrvatski menadžeri pokušali su odgovoriti profesor Kristijan Krkač (ZŠEM) i konzultant Damir Firšt koji su se djelomično složili oko toga da su menadžeri u Hrvatskoj nedovoljno stručni i da prečesto promatraju ljude kao proizvodne jedinice, a posve različito misle o tome čini li prilika lopova

Jesu li menadžeri pokretači razvoja ili samoživi gazde, pitanje je o kojemu je bilo riječi na prvom javnom predavanju časopisa Banka u knjižari Profil Megastore 29. listopada. Predavači su bili Kristijan Krkač, profesor poslovne etike na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, i konzultant Damir Firšt.

Krkač i Firšt su se u mnogočemu suglasili kad je riječ o osobinama menadžera, ali ne i u tome čini li prilika lopova. O tome su iznijeli oprečne stavove, a djelomično su se složili oko toga da su menadžeri u Hrvatskoj nedovoljno stručni i da prečesto promatraju ljude kao proizvodne jedinice.

Profesor Krkač smatra da prilika čini lopova te da je osnovno pitanje kako smanjiti količinu tih prilika. Prema njemu tri su najvažnije okolnosti koje stvaraju prilike za lopovluke: neprovođenje zakona, neznanje vlasnika koji je ujedno i menadžer (slučaj Pevec) te nepostojanje efikasnog nadzora u vlasnički složenijim poslovnim sustavima (slučaj Podravka).

'Čak i loš zakon je dobar ako se provodi', kazao je Krkač i dodao kako je sada vrlo moderno govoriti o etičkim kodeksima poslovanja 'koji sada svi imaju, svi su zeleni, ali to je više šminka.'

Na primjeru Peveca ukazao je kako pogubno može biti uvjerenje vlasnika da posjeduje znanja i vještine koja su potrebna za upravljanje većim poduzećima, samo zato što su bili uspješni u pokretanju malog biznisa. O Podravki je rekao kako je primjer za teško provođenje nadzora 'u poduzećima u kojima je puno gazda, i još u okruženju koje smatra da je netko bedast ako ne iskoristi takvu priliku'.

Konzultant Damir Firšt, koji je šest godina bio predsjednik Uprave Metroa, a ranije i savjetnik za strane investitore, naglasio je, međutim, da hoće li netko iskoristiti priliku ili ne najviše ovisi o tome kakav je čovjek. Firšt je naglasio važnost načina na koji se odnosimo prema drugim ljudima te da nije svejedno je li on posljedica kućnog odgoja ili zakonskog okvira.

'Ključni su poštovanje i povjerenje. Ljudi slijede onoga u koga imaju povjerenja, ali vrijedi i obrnuto. Nisam upoznao nijednog vođu koji nije imao povjerenje u ljude koji vode', rekao je Firšt i pojasnio kako danas pojam vodstva, odnosno vođe sve više istiskuje pojam menadžer'. Kazao je da se tehnike vođenja mogu naučiti, ali ne i kako postati vođa: 'S time se rodite ili ne.'

Na predavanju se postavilo i pitanje donose li strane kompanije novu kvalitetu ili one u Hrvatsku šalju kadrove kojih se žele riješiti u svojim matičnim kompanijama.

Firšt je rekao kako to opet ovisi o ljudima te da ga iskustvo uči da zakoni, kodeksi, napuci i slično ne znače ništa ako su pogrešni ljudi postavljeni na ključna mjesta. Krkač je bio puno skeptičniji, naveo je primjere Rockwoola i Karlovačke pivovare te naglasio kako posve sumnja da bi u takve tvrtke strani investitori poslali svoje top menadžere.

'U Hrvatskoj je teško bilo što postići pa ne bi trebalo isticati samo negativnosti', misli Firšt i naglašava kako u Hrvatskoj ima puno onih koji su u stanju torpedirati neki projekt, ali ne i dovoljno onih koji su spremni pomoći da se ti projekti realiziraju. Firšt je, među ostalim, naglasio kako svaki radnik u roku sedam dana zna odgovor može li vjerovati menadžeru ili ne, a Krkač se založio za to da se umjesto o povjerenju radije govori o dosljednosti.

Ključno je, dakle, da pravila vrijede za svakoga i u svim prilikama, a ako postoje izuzeci oni moraju biti dogovoreni i poznati svima. Pouzdajem se u ljude koji su dosljedni', Krkačev je stav, a s njim se složio i Firšt koji je rekao kako je u praksi vidio da se ne može ničim ispraviti nepoštovanje pravila. Poslije toga menadžer može posegnuti samo za prisilom, a motivacija zaposlenika nepovratno se gubi, zaključio je Firšt.

Komentirajući razlike između menadžera i menadžerica, Firšt je primijetio da odjeli i kompanije koje vode žene rjeđe propadaju. 'Žene su emocionalno inteligentnije i u kriznim situacijama znaju držati tim na okupu', rekao je Firšt, a Krkač je dodao da žene misle dugoročnije od muškaraca. Menadžeri su pak bolji u donošenju kratkoročnijih odluka i u tehničkim poslovima. Krkač je naglasio kako se ipak radi o vrlo malim razlikama, te da menadžerice u Hrvatskoj radu u muškom svijetu «u kojem moraju ili biti zvjeri ili neće biti menadžerice'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi