KRIZNA EKONOMIJA

Korona je promijenila odnose snaga: Tko su najveći gubitnici krize, a kome je biznis procvjetao

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 17.04.2020 22:58
  • Objavljeno 17.04.2020 u 22:58
Izvoz

Izvoz

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pandemija koronavirusa dovela je do golemih poremećaja u globalnom gospodarstvu. Zbog prekida globalnih trgovinskih veza i blokade brojnih djelatnosti na pomolu je najveća recesija u posljednjih stotinjak godina. Nema sumnje da će većina gospodarskih sektora u postojećim okolnostima pretrpjeti gubitke, ali ima i onih koji će profitirati

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine pasti tri posto zbog pandemije novog koronavirusa. 'Blokada (zbog suzbijanja pandemije) potaknut će najgoru recesiju od Velike depresije, daleko goru nego u vrijeme globalne financijske krize', konstatirala je glavna ekonomistica MMF-a Gita Gopinath.

Dobra vijest je da bi nakon suzbijanja pandemije trebao uslijediti snažan i brz oporavak. Tako bi prema procjenama MMF-a iduće godine gospodarstvo trebalo porasti 5,8 posto pod uvjetom da se pandemija povuče do kraja 2020.

Ograničenja u poslovanju i pad potrošnje pogodit će brojne djelatnosti, a mnogi poduzetnici naći će se na rubu opstanka. S druge strane, nekima će u kriznim okolnostima biznis procvjetati. Izdvojili smo pet najvećih gubitnika i dobitnika pandemije koronavirusa.

  • +12
  • +9

Turizam će pretrpjeti najveće štete

Izvor: Cropix / Autor: Tonci Plazibat / CROPIX

GUBITNICI

Na strani gubitnika puno je više djelatnosti, a najteže posljedice pretrpjet će oni sektori koji su zbog mjera suzbijanja pandemije morali u potpunosti obustaviti aktivnosti.

1. Turizam i ugostiteljstvo

U ovom segmentu najviše su stradali poduzetnici koji pružaju usluge smještaja. Hotelijerima i vlasnicima apartmana prihod je ugrožen zbog ograničenja putovanja i masovnog otkazivanja aranžmana. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) očekuje da će zbog pandemije koronavirusa broj putovanja ove godine pasti od 20 do 30 posto u odnosu na rekordnu 2019., što će dovesti do smanjenja prihoda od 300 do 450 milijardi američkih dolara.

Na koljena su pali i vlasnici kafića, kojima je obustavljen rad odlukom državnih vlasti. U nešto boljoj situaciji su ugostitelji koji pripremaju hranu zbog mogućnosti dostave.

Turizam se neće brzo oporaviti ni nakon suzbijanja pandemije s obzirom na to da će mnogi ljudi još neko vrijeme izbjegavati putovanja, osobito na udaljene destinacije.

  • +38
  • +35

Zatvoreni kafići i trgovine

Izvor: Cropix / Autor: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

2. Uslužne djelatnosti

Pandemijom koronavirusa pogođena je većina uslužnih djelatnosti, a najteže posljedice trpe poduzetnici čije usluge podrazumijevaju izravan kontakt s potrošačima i grupne aktivnosti. Za većinu takvih djelatnosti, poput frizerskih i kozmetičkih salona, teretana i sportskih aktivnosti, obustavljen je rad odlukama stožera civilne zaštite te su im prihodi svedeni na nulu.

Vlada je financijskim potporama i oprostom javnih davanja ugroženim poduzetnicima omogućila preživljavanje, ali mnogi neće moći izdržati trajniju obustavu poslovanja. Najveći problem su im troškovi najamnina za prostore. Dok su oni koji koriste gradske prostore dobili olakšice (odgoda ili oprost duga), oni koji koriste prostore privatnih najmodavaca nisu takve sreće.

Prolaskom pandemije osobne usluge brzo će se vratiti u normalu, a one koje uključuju veća okupljanja još neko vrijeme će trpjeti posljedice zbog ograničenja.

  • +9
  • +6

Prosvjed autoprijevoznika u Splitu

Izvor: Cropix / Autor: Sasa Buric

3. Putnički prijevoz

Mjere za suzbijanje pandemije dovele su do drastičnog ograničenja putničkog prijevoza. Popuno je obustavljen željeznički prijevoz, gotovo je sasvim stao zračni prijevoz, a ostali oblici prijevoza putnika reducirani su samo na kratke relacije i za posebne potrebe (taksiji, gradski autobusi, trajekti).

Međunarodna udruga za zračni prijevoz izvijestila je da je zbog pandemije koronavirusa do kraja lipnja u svijetu otkazano više od dva milijuna letova, što će nanijeti gubitke od oko 252 milijarde dolara. Brojne aviokompanije nalaze se na rubu opstanka i jedino ih državna pomoć može spasiti od bankrota.

Negativne posljedice prijevoznici će trpjeti još dugo vremena jer će mnoge restrikcije ostati na snazi i nakon suzbijanja pandemije.

4. Klasična trgovina

U uvjetima pandemije većina trgovaca neprehrambenim proizvodima morala je zatvoriti svoje prodavaonice, a trgovcima prehrambenim artiklima ograničeno je radno vrijeme. Trgovci specijaliziranih proizvoda koji su razvili online prodajne kanale donekle su ublažili pad prihoda dok su oni koji su zaostali u digitalizaciji ostali bez prihoda.

Tradicionalna trgovina mogla bi osjećati negativne posljedice i nakon suzbijanja pandemije jer će mnogi potrošači koji su se zbog restrikcija prebacili na e-trgovinu zadržati tu naviku i nakon normalizacije.

  • +1

Proizvođači automobilskih dijelova morali su obustaviti proizvodnju

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: AD Plastik

5. Automobilska industrija

U razdoblju ekonomske krize potrošači u pravilu odustaju ili odgađaju kupnju trajnih proizvoda veće vrijednosti, a među prvima na popisu obično su automobili. Stoga je automobilska industrija prva osjetila posljedice pandemije, a mnogi proizvođači već početkom ožujka obustavili su proizvodnju zbog velikog pada potražnje.

Aktualni podaci udruženja europskih proizvođača automobila (ACEA) pokazuju da je u ožujku prepolovljena potražnja za novim automobilima u Europi. U 26 zemalja Europske unije prodaja je potonula za 55,1 posto (u Hrvatskoj za 46,2 posto) u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

Iako je trenutno situacija dramatična, autoindustrija može očekivati brz oporavak nakon suzbijanja pandemije. Stabilizacija potražnje mogla bi uslijediti čim popuste restriktivne mjere s obzirom na to da je većina potrošača samo odgodila kupnju zbog zatvaranja autosalona.

DOBITNICI

Među dobitnicima najveće koristi imat će poduzetnici koji rade u djelatnostima direktno vezanim za suzbijanje pandemije te oni kojima na ruku idu ograničenje kretanja i izbjegavanje socijalnih kontakata.

1. Online trgovina

E-trgovina je apsolutni pobjednik u ovoj krizi. O tome najbolje svjedoči američki internetski div Amazon jer je zbog ogromnog rasta potražnje otvorio 100.000 novih radnih mjesta. U uvjetima ograničenog kretanja i zatvorenih trgovina ljudi su prisiljeni naručivati neke artikle putem interneta. Zbog izbjegavanja socijalnih kontakta procvjetala je i dostava hrane te drugih životnih potrepština.

Mnogi koji dosad nisu kupovali online i nakon prolaska ove krize vjerojatno će zadržati naviku e-kupnje. Stoga se i u Hrvatskoj, koja je osjetno zaostajala u e-trgovini, može očekivati nagli rast udjela online prodaje u ukupnoj trgovini.

  • +2

Online trgovine

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

2. Logističke usluge

Eksplozija online trgovine istodobno dovodi do povećanja potrebe za skladišnim prostorima, osobito u segmentu prehrane, higijenskih potrepština te elektroničkih i kućanskih uređaja.

Koristi od procvata e-trgovine imaju i drugi dijelovi logističkog lanca, poput prijevoznika i tvrtki za dostavu.

3. Informatičke usluge

Masovni prelazak na rad od kuće donio je mnogo novog posla informatičkim tvrtkama. Njihovi stručnjaci morali su osigurati bezbolan nastavak poslovanja mnogim tvrtkama. Pritom su se suočili s brojnim problemima, od kibernetičke sigurnosti preko zastarjele opreme do neadekvatnih znanja i vještina korisnika.

Potražnja za informatičkim uslugama porasla je i od države jer je dio svojih servisa morala ubrzano digitalizirati kako bi funkcionirala javna uprava.

  • +13
  • +10

Zagreb: Domaći dizajner kreirao maske 'protiv' koronavirusa

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

4. Proizvodnja medicinskih proizvoda

Najveći rast potražnje doživjeli su farmaceutska industrija, proizvodnja dezinfekcijskih sredstava i zaštitne opreme. Nekim tvrtkama prodaja je porasla više od 100 posto, a mnoge su morale raditi u tri smjene da bi poštovale narudžbe.

Kriza je potaknula i proizvodne tvrtke iz djelatnosti sa smanjenom potražnjom da se na brzinu preorijentiraju na proizvodnju zaštitnih maski, respiratora, dezinficijensa i drugih proizvoda potrebnih za suzbijanje pandemije.

5. Proizvodnja hrane

Proizvođači hrane profitirali su zbog povećane potražnje koja je nastala dijelom zbog stvaranja zaliha, a dijelom zbog povećane potrošnje u uvjetima izolacije. Najviše koristi imaju proizvođači osnovnih potrepština poput brašna, šećera i ulja, a primjetan je i rast potrošnje skupih prehrambenih proizvoda u uvjetima sužene potrošnje drugih artikala.

Međutim na dugi rok proizvođači hrane neće imati puno koristi od ove krize jer je nakon prvog vala šopingomanije brzo došlo do pada potražnje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!