analiza banke zlata

Kilogram zlata vrijedi čak 300.000 kn, no to ne znači da je ovaj plemeniti metal skup

  • Autor: T. O.
  • Zadnja izmjena 10.07.2019 12:32
  • Objavljeno 10.07.2019 u 11:12
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kada je u pitanju kretanje cijene, zlato je vrlo neobičan metal. Cijena mu u pravilu raste u situacijama u kojima pada cijena npr. željeza i bakra, a kad raste cijena industrijskih metala, često se događa da pada cijena zlata. Razlog je status zlata kao 'metalnog novca' i sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima

Kad investitori na financijskim tržištima, bankari i svjetske elite zaključe da dolazi recesija, znaju da je samo pitanje vremena kad će centralne banke početi namjerno rušiti kamatne stope da bi potaknule zaduživanje, potrošnju i investicije. To je super za one koji se zadužuju, ali nije dobro za one koji svoju životnu ušteđevinu drže u obliku oročene štednje u bankama. Naime, kad krene ciklus rušenja kamatnih stopa, padaju i kamatne stope na štednju, stoga ona postaje vrlo neisplativa investicija. Upravo to se dogodilo za vrijeme velike financijske krize koja je počela 2008. godine.

Danas su kamatne stope na oročenu štednju u Hrvatskoj na najnižoj razini u povijesti, a s obzirom na globalne trendove, mogle bi dodatno pasti. Naime, u posljednjih nekoliko mjeseci sve su najvažnije centralne banke na svijetu najavile rušenje kamatnih stopa, a to će se nužno preslikati i na hrvatsko financijsko tržište.

Budući da u krizama raste rizik od bankrota banaka, pa čak i država (sjetite se Grčke!), mnogi mudri investitori na početku krize podižu novac s računa u bankama i kupuju zlato – najčešće u obliku investicijskih zlatnih poluga. Upravo ta pojačana potražnja za zlatom na početku kriza dovodi do porasta cijene žutog plemenitog metala. Kako poručuju iz Banke zlata, investiranje u zlato zbog toga u krizama ima nekoliko prednosti u odnosu na oročenu štednju: raste cijena zlata u krizama, a padaju kamatne stope na štednju; vlasnici zlatnih poluga ne moraju se brinuti o stabilnosti banaka ili države - za razliku od oročene štednje, investicijsko zlato je oslobođeno svih poreza.

S obzirom na negativne trendove u globalnom gospodarstvu, povijest se po tko zna koji put ponavlja i cijena zlata zbog gore navedenih razloga ponovno počinje rasti.

  • +11
  • +8

Zlato

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Cijena investicijske poluge od kilograma prošlo ljeto kretala se u rasponu od 240.000 do 250.000 kuna, a prije nekoliko dana je dosegnula čak 300.000 kuna. No to ne znači da je zlato sada skupo!

Na početku zadnje krize (od 2007. do 2011. godine) cijena zlata je porasla 200 posto, a porast od prošlog ljeta iznosi približno 20 posto. Ako bi se za vrijeme nadolazeće recesije ponovio postotni porast otprije desetak godina, cijena zlata bi skočila na čak 750.000 kuna.

Kretanje cijene zlata u rasponu od godine

Kretanje cijene zlata u rasponu od godine

Izvor: Banka zlata / Autor: tportal

Analitičari Banke zlata smatraju da tako velik rast nije realno očekivati. Kriza koja dolazi će vjerojatno biti mnogo blaža i kraća od velike financijske krize. No čak i manja recesija dovela bi do umjerenog porasta cijene žutog plemenitog metala.

Sasvim je moguće da će u idućih dvije do tri godine cijena zlata porasti dodatnih 20-30 posto, a u takvom scenariju bi kilogram investicijskog zlata koštao 350-400 tisuća kuna. Dakle, ako se ostvare prognoze sve većeg broja ekonomista i analitičara, ulaganje u zlato je i dalje isplativo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!