Hrvatska će i iduće godine imati 13 državnih praznika i blagdana. Neki od njih padaju u dane vikenda, tako da možemo računati na devet neradnih dana, dok ih je primjerice u 2019. bilo 11.

Od tih devet neradnih dana njih pet su petak ili ponedjeljak, a samo četiri praznika ili blagdana padaju u srijedu ili četvrtak, kad se otvara mogućnost da se uz korištenje godišnjeg dobije duži odmor.

Godina kreće obećavajuće. Nova godina pada u srijedu, a Sveta tri kralja su u ponedjeljak 6. siječnja. Tu se otvara mogućnost da se s dva dana godišnjeg dobije šest neradnih dana u komadu.

Uskrs i Uskršnji ponedjeljak su iduće godine 12. i 13. travnja, tjedan ranije nego ove godine.

Prvi dan svibnja je Praznik rada, ali on pada u petak, dok se u ovoj godini bio zgodno smjestio u srijedu.

Više sreće nemamo ni s Danom državnosti 30. svibnja jer pada u subotu. Dosad smo taj državni praznik slavili 25. lipnja, što je u kombinacijom s ranijim praznikom 22. lipnja, Danom antifašističke borbe, nudilo mogućnost slaganja povelikog broja neradnih dana.

Iduće godine Dan antifašističke borbe pada u ponedjeljak. U lipnju je i vjerski blagdan Tijelovo, koji se uvijek slavi četvrtkom, a sljedeće godine pada 11. lipnja.

U prvom tjednu kolovoza lijepo se smjestio i Dan pobjede, koji je u srijedu, pa je moguće povezivanje s jedne ili druge strane. Nažalost, vjerski blagdan Velika gospa 15. kolovoza iduće godine pada u subotu.

Nakon praznicima i blagdanima sušnog rujna i listopada dolazi studeni. Dan Svih svetih 1. studenoga ne daje mogućnost za spajanje jer je u nedjelju, ali zato novi državni praznik Dan sjećanja 18. studenog pada u puno iskoristiviju srijedu.

Godinu zatvaraju božićni blagdani 25. i 26. prosinca, ali oni ne daju mogućnost za velike kombinacije jer padaju u petak i subotu.

Kad se podvuče crta, u 2020. nudi se mogućnost da s pametno iskorištenih 11 dana godišnjeg dobijete nekoliko dužih perioda odmora tijekom godine (ukupno 28 dana, uključujući subote i nedjelje).