Godišnje se u Europi 'opere' najmanje 139 milijardi eura, zbog čega Europska unija uvodi novu direktivu s mjerama provjere podrijetla imovine. Hrvatska ju mora implementirati do kraja sljedeće godine, zbog čega su u pripremi izmjene dva zakona, kojima će se moći provoditi imovinske istrage, ali i oduzimati imovina bez presude
Iako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1416 eura, čini se kako neki žive na visokoj nozi. Posjeduju nekoliko stanova ili luksuzne vile i voze skupe automobile, dok drugi jedva spajaju kraj s krajem.
'Kada je riječ o stambenim nekretninama, dakle stanovima i kućama bilježimo gotovinske transakcije i do 500 tisuća eura iznosa, dok za luksuzne nekretnine pogotovo na moru primjerice ti iznosi mogu premašivati i milijun eura', potvrdio je za RTL agent za prodaju nekretnina Mislav Krišto.
vezane vijesti
Oduzimanje imovine prije suđenja
Otkud novac kupcima i koje je podrijetlo njihove imovine država uglavnom ne pita. No, prema podacima Europola, godišnje se 'opere' najmanje 139 milijardi eura. Stoga Europska unija novom direktivom želi zaustaviti takve procese, a Hrvatska ju mora implementirati do kraja 2026. godine.
'Mi u ovom trenutku imamo dvije radne skupine za izmjenu kaznenog zakona i izmjenu zakona o kaznenom postupku u sklopu njega će se transportirati dijelovi koji su obvezni temeljem ove direktive', potvrdio je Damir Habijan, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Pravosudna će tijela tako biti dužna pokretati paralelno kaznene i imovinske istrage, a ministar Habijan je potvrdio da će se imovina moći oduzeti i prije suđenja, odnosno bez presude.
Spriječavanje poreznih prijevara
Porezne prijevare, pak, spriječava nova Služba za istraživanje prikrivene imovine, koja je od početka prošle godine otvorila 83, a dovršila 43 slučaja. Uz to, Porezna uprava je podnijela kaznene prijave protiv 30 osoba. No, u utvrđivanju podrijetla imovine sudjeluju i banke.
'Prilikom svake povremene transakcije u iznosu od 10 tisuća eura ili više, banke su dužne provesti dubinsku analizu takve transakcije. To dakle podrazumijeva prikupljanje dodatnih informacija o samoj transakciji, podrijetlo sredstava, ponekad mogu tražiti i dodatnu dokumentaciju od klijenata, a kad a uoče sumnjivu aktivnost koja bi mogla ukazivati na pranje novca mogu obustaviti takvu transakciju i naravno obavijestiti nadležnu instituciju', objasnio je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Inače, banke ažuriraju podatke svojih klijenata svake tri godine. Ako im se nešto učini sumnjivim, mogu provjeravati i transakcije niže od 10.000 eura.
