ANALIZA TPORTALA

Je li Horvatov akcijski plan kozmetika ili (konačno) stvarno rasterećenje gospodarstva?

07.01.2019 u 18:02

Bionic
Reading

U listopadu prošle godine ministar gospodarstva Darko Horvat najavio je ambiciozan plan rasterećenja poduzetnika težak milijardu kuna. Ovih dana plan je ugledao svjetlo dana, ali očekivane uštede puno su skromnije

Najveće pomake donosi digitalizacija trgovačkih sudova koja bi trebala omogućiti osnivanje poduzeća elektroničkim putem, provođenje statusnih promjena u sudskom registru korištenjem naprednog elektroničkog potpisa te korištenje elektroničke komunikacije u postupcima pred trgovačkim sudovima. Ove promjene trebale bi donijeti uštede od 174 milijuna kuna.

Međutim, kako su izmjene i dopune zakona o trgovačkim društvima planirane tek za treći kvartal, malo je vjerojatno da će se najavljena modernizacija uvesti ove godine.

Nominalno najveće uštede teške 230,5 milijuna kuna planirane su u resoru Ministarstva financija. Pritom se najveći dio (121,7 milijuna kuna) odnosi na administrativnu uštedu povezanu s ukidanjem doprinosa za nezaposlenost i zaštitu na radu u vidu izračunavanja doprinosa, popunjavanja obrasca i uplatnica te podmirenja obveza.

Više od 77 milijuna kuna rasterećenja planira se smanjenjem dinamike dostave statističkog izvješća Poreznoj upravi s četiri puta na samo jednom godišnje.

  • +16
Darko Horvat Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Značajne uštede planiraju se u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, i to najviše na području gospodarenja otpadom. Pojednostavljenjem obrazaca i administrativnih procedura očekuju se rasterećenja vrijedna 95 milijuna kuna. Primjerice, samo pojednostavljenjem obrasca PLO za proizvođače otpada koji ne gospodare otpadom trebalo bi se uštedjeti 25,6 milijuna kuna.

Poduzetnici pozdravljaju administrativna rasterećenja, ali upozoravaju na to da se akcijskim planom ne smanjuju direktna financijska davanja koja najviše opterećuju poslovanje. U registru različitih parafiskalnih naknada pobrojano je čak 547 takvih davanja koja predstavljaju godišnji teret od devet milijardi kuna. Pritom veći dio (5,1 milijarda kuna) opterećuje poduzetnike, a manji (3,8 milijardi kuna) građane.

Najveći dio tereta za poduzetnike odnosi se na manji broj financijski zahtjevnih nameta, koji su i ove godine ostali nedirnuti. Prema analizi HUP-a, poduzetnike najviše opterećuju naknada za uređenje voda, članarina turističkim zajednicama, članarina HGK-u, spomenička renta, naknada za općekorisnu funkciju šuma, naknada za uporabu javnih cesta, komunalna naknada, RTV pristojba u segmentu prijevoza, naknada za ostvarenje prava služnosti i građenja te naknada za neispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Stoga poduzetnici s nestrpljenjem očekuju nove poteze ministra Horvata, kojima bi se trebali smanjiti parafiskalni nameti.