traže zelenu ekonomiju

Izvukli smo najvažnije stvari iz programa platforme Možemo. Odgodili bi uvođenje eura, zabranili rad nedjeljom, istraživanje nafte i plina te vratili HŽ holding

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 16.06.2020 11:35
  • Objavljeno 16.06.2020 u 10:50
Platforma Možemo - Zagreb je NAŠ! u koaliciji je s ORaH-om, Radničkom frontom i Novom ljevicom

Platforma Možemo - Zagreb je NAŠ! u koaliciji je s ORaH-om, Radničkom frontom i Novom ljevicom

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Politička platforma Možemo! – Zagreb je NAŠ! objavila je svoj izborni program za koji tvrde da je ambiciozan i koji, kako kažu, 'mijenja našu zajedničku budućnost' te su poručili da dolaze promijeniti politiku, ali i društvo

U gospodarskom dijelu svog izbornog programa stavljaju naglasak na zelenu ekonomiju.

'Zeleni plan za Hrvatsku naša je dugoročna vizija održivog razvoja suvremene i ekološki osviještene države. Takva Hrvatska, iznad svega, skrbi o zdravlju i blagostanju svojih građana, solidarno doprinosi održanju ekološke stabilnosti zajedničkog planeta te prelazi na bezugljičnu ekonomiju', naglasili su.

<<CIJELI IZBORNI PROGRAM PLATFORME MOŽEMO PROČITAJTE OVDJE>>

Žele prelazak na kružnu ekonomiju radi smanjenja proizvodnje otpada i prekomjernog korištenja resursa.

'U prvoj fazi zatvorit ćemo krug: smanjit ćemo korištenje novih prirodnih materijala te poticati ponovnu upotrebu i recikliranje. Druga mjera jest produljenje trajanja proizvoda i zabrana planiranog kvarenja novim zakonskim propisima te otvaranje novih radnih mjesta u servisnim službama. U drugoj fazi cilj nam je smanjivanje ukupne razine proizvodnje i potrošnje kako bismo se sveli na održivu razinu, odnosno stvaranje zelenog otpornog gospodarstva', piše u programu.

U energetskom sektoru u potpunosti bi se usmjerili obnovljivim izvorima energije. Navode kako bi revidirali dozvole i onemogućili daljnje investicije u istraživanje i eksploataciju nafte i plina te u 'štetne projekte koji podrazumijevaju uvoz fosilnih goriva u Hrvatsku i susjedne zemlje'.

Kad je riječ o poljoprivredi, zalažu se za stvaranje poljoprivredno-prehrambene bioekonomije, za što su ključna ulaganja u 'agroekološke mjere i organsku poljoprivredu te istraživanje, razvoj i inovacije u području bioekonomije'.

  • +6
  • +3

Izvor: Cropix / Autor: Tonci Plazibat / CROPIX

Ističu da će poticati zadrugarstvo kao model bolje iskoristivosti zemlje i povećanja kvalitete proizvoda promjenom zakonskog okvira, davanjem prednosti pri dobivanju poticaja te kroz pomoć pri osnivanju zadruga.

'Financijsku stabilizaciju OPG-ova i poljoprivrednih zadruga realizirat ćemo osiguranjem pristupa jeftinim kreditnim sredstvima za poljoprivredu te osnivanjem Agro banke na načelima etičnog financiranja', stoji u programu.

U sektoru prometa prioritet im je reorganizacija razdvojenih državnih poduzeća Hrvatskih željeznica vraćanjem HŽ holdinga, obnova postojećih i izgradnja novih pruga.

'Povezanost modernom željeznicom učinila bi u značajnoj mjeri izlišnim avionski promet unutar Hrvatske i sa susjednim državama. Rijeka, Split, Osijek, Zagreb, Pula, Varaždin, Ljubljana, Beč, Budimpešta, Beograd i Trst postat će dostupni željeznicom unutar četiri sata', istaknuli su.

Bojan Glavašević, Danijela Dolenec, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić

Bojan Glavašević, Danijela Dolenec, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Facebook/Možemo

U dijelu programa naslovljenom Sindikalizam i uvjeti rada navode da minimalnu plaću treba odrediti u visini iznosa 60 posto medijalne plaće u Hrvatskoj, što bi u ovom trenutku iznosilo gotovo 4600 kuna bruto, 'bez mogućnosti umanjenja tog iznosa u odnosu na prethodnu godinu i bez mogućnosti ugovaranja kolektivnim ugovorom minimalne plaće niže od tog iznosa'.

Također su protiv rada nedjeljom. 'Zastupamo stav da sve dok ne postoji pravedan okvir isplate plaće i dodataka na plaću te poštivanja društveno prihvatljivih uvjeta rada u trenutno najizloženijim sektorima, čiji rad nedjeljom nije prijeko potreban za funkcioniranje društva, radnici u tim sektorima ne bi trebali radnom nedjeljom plaćati cijenu nedostatka okvira', naglasili su.

Platforma Možemo u svom izbornom programu stavlja znak upitnika nad ulazak Hrvatske u eurozonu. Boje se kako bismo uvođenjem eura izgubili još jednu polugu (kontrolu kamatnih stopa i tečaja) za poboljšanje konkurentnosti.

'Ulaskom u eurozonu glavni mehanizam za postizanje konkurentnosti ostat će nam interna devalvacija, što se postiže smanjenjem troškova rada. To znači daljnje slabljenje pozicije radnika. Interna devalvacija problem je zato što ne donosi automatsko poboljšanje međunarodne konkurentnosti, a može proizvesti pad BDP-a i životnog standarda. Naime ona je usmjerena na postizanje izvozne konkurentnosti, a istovremeno djeluje negativno na potražnju za robama i uslugama u netrgovinskom sektoru (ugostiteljstvo, zdravstvene, obrazovne usluge itd.), i može imati negativne učinke na standard života, uvjete rada i razinu nezaposlenosti u domaćoj ekonomiji. Zbog svega navedenog, smatramo da se ulazak u eurozonu u najmanju ruku treba odgoditi', piše u programu.

Ističu da im je jedan od prioriteta transformacija sadašnjeg poreznog sustava u progresivniji i pravedniji porezni sustav koji će ravnomjernije rasporediti ukupno porezno opterećenje između stanovništva, regija i vrste primanja.

'Predlažemo stoga više stope poreza na dohodak (sada imamo samo dvije – od 24% i 36%) uz veće porezno rasterećenje dohotka koji se nalazi ispod ili na medijanu i progresivno više stope za najviše dohotke', istaknuli su.

Navode kako žele sustavno provesti porezno rasterećenje potrošnje te ispraviti asimetriju oporezivanja rada i kapitala.

'Smanjenje stope PDV-a moguće je samo u okviru transformacije poreznog sustava iz sadašnjeg regresivnog, u kojem PDV čini najveći udio poreznih prihoda, u progresivni sustav. Progresivni sustav, umjesto oporezivanja potrošnje, oporezuje bogatstvo i imovinu (npr. porez na izvanrednu dobit) i dohodak u koji su uključeni svi prihodi od imovine (dividende, kamate na štednju, rente itd.). Predlažemo i uvođenje poreza na nasljedstvo veće vrijednosti, kakav ima većina zemalja članica EU-a', piše u programu platforme Možemo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!