LIKVIDNOST PRORAČUNA

Izvor iz Vlade potvrdio: Država neće tražiti pomoć MMF-a, zadužit će se na drugim mjestima

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 24.05.2020 12:16
  • Objavljeno 24.05.2020 u 12:14
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

U održavanju likvidnosti državnom bi proračunu u srpnju i kolovozu, kad će i dalje, osim za financiranje javnih troškova, trebati novac i za pomoć privatnom sektoru, Vlada računa i na oko dvije milijarde kuna zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD)

Zato je na sjednici u četvrtak i dala suglasnost da se vode pregovori s IBRD-om oko zajma vrijednog 275,89 milijuna eura te je ovlastila potpredsjednika Vlade i ministra financija da takav ugovor potpiše.

Ministarstvo financija još se u travnju obratilo Svjetskoj banci (IBRD je dio grupacije Svjetske banke) kako bi se razmotrila mogućnost da Hrvatska dobije zajam za lakše prevladavanje problema koje će pandemija koronavirusa stvoriti u domaćem gospodarstvu i javnim financijama, pa u Vladi vjeruju da je moguće sklopiti ugovor i osigurati novac već za srpanj i kolovoz, ali napominju da sve ovisi i o procedurama IBRD-a, piše Novi list.

Ugovor o zajmu bi, osim financijske injekcije, za državni proračun značio i provedbu određenog programa, odnosno mjera koje se, kako se navodi u obrazloženju odluke, odnose na ublažavanje neposrednog socijalnog i ekonomskog utjecaja krize izazvane COVID-19 pandemijom, kao i postavljanje temelja za promicanje uključivog i održivog oporavka.

Vlada u svojoj odluci ističe da je većina mjera iz programa već donesena i da je u provedbi.

Tako bi se novcem od IBRD-a financirale potpore za plaću u trajanju od tri mjeseca poslodavcima koji i dalje zadržavaju radnike s ugovorima na neodređeno i određeno vrijeme, ali i plaće korisnicima potpora za samozapošljavanje i stalnim sezoncima, piše Novi list.

Već je na snazi i mjera za jačanje likvidnosti poduzeća u Hrvatskoj čije je poslovanje pogodila kriza, doneseni su zakoni kojima se omogućuje odgoda plaćanja poreza i doprinosa, te njihov reprogram na 24 mjeseca, kao i mjera po kojoj se PDV plaća tek po naplati računa, a ne kad su oni izdani, bez obzira na to hoće li i kada biti plaćeni.

Vlada ističe da je već u primjeni i Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, radi izmjene stečajnih postupaka i dodatnog ograničavanja mogućih stečajeva.

Navodi se i to da je u pripremi i uvođenje nove nacionalne naknade za siromašni, ranjivi sloj stanovništva, starije od 65 godina. Zakon je prije pet dana izglasan u Saboru i njegova bi primjena trebala započeti od 1. siječnja sljedeće godine.

Uz to, najavljuju se i izmjene i dopune Općih nacionalnih pravila za korištenje fondova Europske unije, s ciljem unapređenja administracije i upravljanja EU fondovima i podrške investicijama u razdoblju gospodarskog oporavka.

U Vladinom se obrazloženju navodi da bi ovaj zajam IBRD-a zapravo dopunjavao i podržavao veći financijski paket koji u odgovoru na krizu Hrvatskoj nudi Europska unija.

Tim bi se zajmom nadopunilo europski instrument za privremenu potporu radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE). Riječ je o programu u kojem Komisija osigurava povoljne zajmove državama članicama za održavanje proračunske likvidnosti kako bi financirali mjere kojima podupiru zaposlenost.

S obzirom na ova obrazloženja, čini se da Vlada, koja dosad nije tražila novac kod Međunarodnog monetarnog fonda za prevladavanje poteškoća u proračunskoj likvidnosti, to ne namjerava činiti ni u budućnosti. Tako je Novom listu potvrđeno i u Vladi.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!