Penzionerska statistika

Istraživanje pokazalo u kojoj državi umirovljenici uživaju u mirovini gotovo 27 godina

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 01.03.2020 20:30
  • Objavljeno 01.03.2020 u 20:30
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Mediteranske države, Francuska, Grčka, Španjolska i Italija, imaju u prosjeku najdulje trajanje mirovine, dok se na suprotnom kraju popisa koji stiže iz OECD-a nalaze države poput Koreje, Meksika i Čilea

Pitanje odgovarajuće dobi za odlazak u mirovinu jedno je od onih koja su u fokusu medija i javnosti kako stručnjaci i političari svako malo pokušavaju pronaći ravnotežu između državnih prihoda i izdataka za adekvatne mirovine. S produljenjem životnog vijeka mnoge se države muče s manjkom raspoloživih prihoda za isplate mirovina i pitanja mirovinskih reformi neprestano se vraćaju na dnevni red aktualne politike.

U tim raspravama među najvažnijim podacima nalaze se zakonska dob za odlazak u mirovinu i očekivano trajanje života jer se temeljem njih procjenjuje koliko bi građani pojedine države mogli provesti u mirovini. Posljednji dostupni podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) pokazuju da najviše vremena u mirovini provode Francuzi.

U prosjeku, francuske umirovljenice u mirovini provedu 26,9, a tamošnji umirovljenici 22,7 godina, najviše među četrdesetak zemalja članica OECD-a za koje se prate podaci. Statistika OECD-a ide na ruku onima koji južnu Europu opisuju kao regiju lagodnijeg života, posebno za stariju dob, jer se Francuskoj među četiri države s najduljim očekivanim trajanjem mirovina za žene pridružuju Španjolska (26,6 godina), Grčka (26,4) i Italija (25,7).

Slična situacija je i kod muškaraca koji u svim promatranim državama imaju kraći očekivani penzionerski vijek od žena. Među navedenim mediteranskim državama, na drugu poziciju probili su se penzioneri iz Luksemburga (s očekivanim trajanjem mirovine od 22,3 godine), a na petu oni iz susjedne Belgije (21,1).

U prosjeku, francuske umirovljenice provedu 26,9, a tamošnji umirovljenici 22,7 godina u mirovini

U prosjeku, francuske umirovljenice provedu 26,9, a tamošnji umirovljenici 22,7 godina u mirovini

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Za razliku od radnika iz spomenutih država, oni iz Koreje, Meksika ili Čilea ne mogu se nadati toliko dugotrajnoj mirovini. Korejske umirovljenice, primjerice, imaju očekivano trajanje mirovine čak deset i pol godina kraće od njihovih francuskih vršnjakinja, a tek dvije, tri godine duljim umirovljeničkim danima mogu se nadati penzionerke u Meksiku i Čileu. Slične su razlike i među muškarcima. Meksički i korejski umirovljenici imaju očekivano trajanje mirovine kraće od 13 godina, a brojke nisu puno bolje ni u Čileu, u kojem se prosjek kreće oko 14,7 godina.

Od država za koje OECD vodi statistiku najmanja razlika u očekivanom trajanju mirovina između žena i muškaraca je u Indoneziji (2,2 godine), Luksemburgu (2,7) te Švedskoj i Ujedinjenoj Kraljevini (3,3). Najveća razlika pak postoji u Rusiji, u kojoj će umirovljenice u prosjeku imati 7,5 godina dulju mirovinu u odnosu na penzionere, a blizu te brojke su Litva i Mađarska, u kojima je razlika sedam godina.

  • +13
  • +10

U Hrvatskoj je referendumom ograničeno podizanje granice za umirovljenje

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Spomenute brojke važne su državama koje pokušavaju uspostaviti mirovinske sustave u kojima će penzioneri primati mirovine nužne za odgovarajući životni standard. Analiza koju je prošle godine objavio Svjetski ekonomski forum upozorava da je manjak u ušteđevini potrebnoj za isplatu mirovina samo u osam velikih ekonomija (Australiji, Kanadi, Kini, Indiji, Japanu, Nizozemskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama) 2015. godine iznosio čak 70 bilijuna dolara. Do 2050. godine taj bi se raskorak mogao popeti na čak 400 bilijuna ako se u međuvremenu ne poduzmu potrebne mjere.

Koliko je pitanje mirovinske reforme komplicirano, upravo ovih dana pokazuje situacija u Francuskoj, u kojoj predsjednik Emmanuel Macron nailazi na vrlo snažan otpor javnosti u svojem pokušaju da prilagodi tamošnji mirovinski sustav novim izazovima. Macron je samo posljednji u nizu francuskih predsjednika koji su pokušali reformirati tamošnji mirovinski sustav i na tome lomili zube.

  • +4
  • +1

Štrajk i prosvjedi u Francuskoj

Autor: CHRISTOPHE PETIT TESSON

Kad je Otto von Bismarck krajem 19. stoljeća prvi put u državnu politiku uveo isplatu mirovina starijima, prosječno očekivano trajanje života u Prusiji bilo je 45 godina. Njegovi današnji politički nasljednici moraju se boriti s problemima financiranja takvih sustava i primjećuje se da sve više država nastoji odgovornost za prihode pod stare dane prebaciti na građane i potaknuti ih na štednju.

No u doba kad se poslovi često mijenjaju i kad je sve manje primjera da netko cijelu profesionalnu karijeru provede kod jednog poslodavca, kontrola nad raznim mirovinskim shemama, stupovima, planovima, doprinosima i svime povezanim s time postaje sve teža i nerijetko je problem utvrditi koliko je netko uplaćivao kroz doprinose ili štedio za mirovinu. U međuvremenu, dok se ne uvede malo reda u mirovinske sustave (ako je tako nešto uopće moguće), zaposlenima u Koreji ili Čileu možda ne bi bilo zgoreg razmisliti o selidbi u Francusku ili Španjolsku. Zbog klime, dakako.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!