Irska spada u skupinu zemalja EU-a koje su prošle godine bilježile višak u proračunu, od 2,9 posto nacionalnog dohotka, a Dublin predviđa da bi trebao biti još i veći u idućim godinama.

Zato je ministar financija Michael McGrath najavio zakone koji će vladi naložiti izdvajanje 0,8 posto nominalnog BDP-a, odnosno 4,3 milijarde eura godišnje, u novi fond od 2024. do 2035., osnovan po uzoru na norveški, australski model.

Fond za Irsku budućnosti mogao bi do 2035. dosegnuti vrijednost od oko 100 milijardi eura, uz pretpostavku o stopi prinosa od oko četiri posto, i pomoći s podmirivanjem klimatskih i troškova mirovina, objavilo je ministarstvo.

"Plan je realan i ostvariv za Irsku i sada nam se otvara prilika. Moramo je odmah iskoristiti", izjavio je ministar McGrath u parlamentu.

Vlada planira osnovati i manji fond za infrastrukturu i klimu, koji bi trebao dosegnuti vrijednost od 14 milijardi eura i pomoći pri planiranom smanjenju štetnih plinova i funkcionirati kao amortizer u slučaju smanjenih kapitalnih ulaganja zbog recesije.

Irska je godišnje ubirala u prosjeku četiri milijarde eura od oporezivanja korporativne dobiti u razdoblju od 2009. do 2014., privukavši multinacionalne kompanije niskom poreznom stopom, od 12,5 posto.

Taj prihod mogao bi doći pod znak pitanja nakon dogovora o uvođenju globalnog minimalnog poreza, a ministarstvo financija upozorilo je i na rizike koje donosi oslanjanje na oporezivanje malobrojne skupine multinacionalnih kompanija.

Pad prihoda od korporativnog poreza dva mjeseca zaredom pokazuje da ne smijemo oklijevati, dodao je ministar, koji je prošli tjedan ukazao na slabije vanjsko gospodarsko okruženje i njegov utjecaj na izvoz i profitabilnost tehnoloških i farmaceutskih tvrtki.

Ministarstvo financija potvrdilo je da u ovoj godini očekuje 2,2-postotni rast aktivnosti, a istu stopu rasta prognoziraju i u 2024.