Nakon dva tjedna rasta, cijena sirove nafte na globalnom tržištu protekloga je tjedna pala za otprilike jedan posto, jer se na tržištu očekuje još jedno veliko povećanje proizvodnje članica naftnog kartela OPEC+
Barel Brent nafte na londonskom tržištu završio je tjedan na 64,78 dolara ili 0,96 posto manje nego tjedan dana ranije. Istodobno, barel WTI-ja na američkom tržištu stajao je 61,76 dolara ili 1,17 posto manje.
OPEC+, koji uz članice Organizacije zemalja izvoznica nafte okuplja i saveznike predvođene Rusijom, održava sastanak ovoga tjedna, za koje se očekuje da će rezultirati još jednim povećanjem proizvodnje od 411.000 barela dnevno i to u srpnju.
Reuters je ranije ovog mjeseca izvijestio da bi taj kartel mogao odustati od ostatka svog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje od 2,2 milijuna barela dnevno do kraja listopada, nakon što je već podigao svoju ciljanu proizvodnju za oko milijun barela dnevno za travanj, svibanj i lipanj.
"Brent je u padu uslijed očekivanja da će OPEC+ povećati svoju proizvodnu kvotu za dodatnih 411.000 bpd u srpnju", istaknuo je analitičar SEB-a Bjarne Schieldrop.
Trump razmatra carine od 50 posto Europskoj uniji
I snažan rast američkih zaliha nafte također utječe na cijene nafte. Dok se trgovci pripremaju za povećanu ponudu OPEC+ u nadolazećim mjesecima, potražnja za skladištenjem sirove nafte u SAD-u skočila je posljednjih tjedana na razine slične onima kada je vladala pandemija Covida-19, podaci su brokera za skladištenje The Tank Tiger.
U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump u petak je kazao da razmatra carinu od 50 posto na robu iz EU-a počevši od 1. lipnja, ustvrdivši da se teško s EU izlazi na kraj u trgovinskim pregovorima. Naknadno, u nedjelju je pristao produljiti taj rok na 9. srpnja.
"Tržište nafte je pod pritiskom dviju stvari. Čekamo utjecaj carina na potražnju za naftom, a očekuje se i da će OPEC+ ponovno povećati ponudu ovog ljeta", rekao je Andrew Lipow, predsjednik Lipow Oil Associates.
vezane vijesti
Tržišta u Aziji
Na azijskim dioničkim tržištima, koja u ponedjeljak prijepodne bilježe različitu izvedbu, u fokusu investitora je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da produlji rok za postizanje trgovinskog sporazuma s EU do 9. srpnja, kao i na deviznim tržištima, gdje tečaj dolara nastavlja kliziti prema euru.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih bio je oko 6,00 sati u plusu 0,12 posto. Obujam trgovanja je smanjen, jer danas ne rade američka i britanska burza zbog nacionalnih praznika. Istodobno, japanski Nikkei u plusu je 0,74 posto, dok su kineske burze u minusu - šangajski indeksi za 0,3 posto, a hongkonški za jedan psoto.
Trump je u nedjelju pristao produžiti rok za trgovinske pregovore s Europskom unijom (EU) do 9. srpnja, nakon što je predsjednica EK rekla da bloku treba više vremena za postizanje "dobrog dogovora". Podsjetimo, u petak je kazao da je nezadovoljan brzinom trgovinskih pregovora s EU-om i zaprijetio da će od 1. lipnja uvesti carine od 50 posto na svu robu iz EU-a.
Investitori prebacuju novac u Europu i Aziju
Raspoloženje na tržištu bilo je donekle stabilno većinu mjeseca nakon oštre rasprodaje većine imovine u travnju, budući da je u međuvremenu Trump pauzirao svoje carine koje usporavaju gospodarski rast, a ulagači su bili zainteresirani za nove trgovinske sporazume nakon dogovora SAD-a i Ujedinjenog kraljevstva te privremenog sporazuma s Kinom.
Međutim, najnoviji Trumpovi politički potezi podsjetili su tržišne sudionike koliko se okolnosti brzo mogu promijeniti, dok analitičari ističu da ulagači prebacuju svoj novac iz SAD-a u Europu i Aziju jer se pribojavaju moguće recesije u SAD-u i posljedičnog globalnog usporavanja.
"Carine (kojima Trump prijeti) su znatno iznad izvorne recipročne carine od 20 posto za EU. SAD, EU i Kina čine 60 posto globalnog BDP-a i stoga ova eskalacija ne sluti na dobro za cijeli svijet", navode analitičari Brown Brothers Harriman u bilješci klijentima.
Investitore brine bujanje američkog javnog duga
Na deviznim tržištima, pak, tečaj eura ojačao je 0,3 posto prema dolaru, na 1,1397 dolara, što je njegova najviša razina od kraja travnja. Istodobno, zelena valuta donekle se oporavila, za 0,3 posto prema jenu, na 143,085 jena, nakon što je potonula jedan posto prema japanskoj valuti u petak.
Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu američke prema šest ostalih svjetskih valuta, pao je jutros za 0,83 posto, na 99,08 bodova.
Uz carine, investitore na deiznim tržištima brine i bujanje američkog javnog duga nakon što donji dom američkog kongresa usvojio Trumpov prijedlog produljenja poreznih olakšica. Prema procjeni Ureda za proračun Kongresa, verzija zakona o porezu usvojena u Zastupničkom domu pridodati će oko 3.800 dolara ukupnom dugu savezne vlade od 36.200 milijardi dolara u sljedećem desetljeću.
