upozorenje poslodavaca
HUP: Pad u ovoj godini bit će veći od Vladine projekcije od 8 posto

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 10 posto na godišnjoj razini.
Pad je nešto manji od očekivanja analitičara. Sedam analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali pad BDP-a za 10,4 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 9,5 do 11 posto.
To je drugo tromjesečje zaredom kako je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine. Ipak, pad u trećem tromjesečju manji je nego u drugom, kada je gospodarstvo zbog restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje koronavirusa, potonulo rekordnih, prema revidiranim podacima, 15,4 posto.
-
analiza rba
Potonuće hrvatskog gospodarstva od 10 posto najoštriji je pad u usporedbi sa zemljama u okruženju
-
procjena analitičara
Posljedice koronakrize: Hrvatski BDP u trećem kvartalu pao oko 10 posto
-
29
predstavljanje u saboru
Plenković: Proračun osigurava Hrvatskoj gospodarski oporavak, iduće godine očekuje se rast BDP-a za pet posto
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističu da je unatoč značajnom popuštanju mjera za suzbijanje širenja pandemije Covid-19 u trećem tromjesečju 2020., Hrvatska među svim državama članicama EU za koje su dostupni podaci zabilježila najvišu stopu pada BDP-a u odnosu na godinu ranije, dok je i prema oporavku u odnosu na prethodno tromjesečje u donjem dijelu ljestvice.
U najnovijoj objavi DZS-a stoji i kako je godišnji pad u drugom tromjesečju iznosio 15,4 posto u odnosu na raniju objavu od 15,1 posto, dok je u prvom tromjesečju ostvaren rast u iznosu od 0,2 posto te napominju da je tako prosječna stopa pada BDP-a u prvih devet mjeseci iznosila 8,4 posto.
"Imajući imaju u vidu nove mjere ograničavanja rada gospodarskih subjekata, pad u četvrtom tromjesečju će vrlo vjerojatno biti još izraženiji u odnosu na pad zabilježen u trećem tromjesečju te bi konačna brojka pada realnog BDP-a za 2020. mogla biti bliže 10 posto, kao što predviđa Europska komisija", kažu u HUP-u.
Ipak, dodaju i da ohrabruje da u ovim teškim vremenima određeni segmenti gospodarstva, poput sektora informacija i komunikacija, poljoprivrede, građevinarstva, ali i poslovanja nekretninama, i u ovom turbulentnom razdoblju bilježe rast aktivnosti.
"Kako bismo izbjegli potpuni kolaps, koji će se u konačnici reflektirati na cjelokupno društvo, uključujući i javni sektor, trebamo pronaći način da se poslovanje i u drugim dijelovima gospodarstva ipak održi. Potencijalne kompenzacijske mjere su samo privremenog karaktera, ali i stvaraju dodatnu rupu u javnim financijama, dok samo uz održavanje aktivnosti svih sektora gospodarstva možemo očekivati kakav-takav oporavak u 2021.", zaključuju u HUP-u.
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) navode da je zbog utjecaja turističke sezone, treći kvartal nešto značajniji za hrvatsko gospodarstvo od ostalih kvartala jer su u njemu ostvaruje oko 28 posto godišnje vrijednosti BDP-a te približno 40 posto godišnje vrijednosti izvoza roba i usluga, pa su se stoga s posebnom pažnjom očekivali današnji podaci o BDP-u.
Kako ističu, pad BDP-a za 10 posto na godišnjoj razini pokazuje da je situacija u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini loša, ali u skladu s očekivanjima i posljedicama pandemije te u skladu s kretanjima u globalnom okruženju, kao i kretanjima na razini EU
Naime, gospodarska aktivnost na razini Europske unije smanjena je u prva tri kvartala za 7 posto, pri čemu je kod svih 20 članica za koje su dostupni podaci došlo do pada BDP-a. Najveći pad, od 11,5 posto, zabilježen u Španjolskoj, a najmanji od 1,4 posto u Litvi.
Sve članice pogođene su pandemijom i padom domaće i inozemne potražnje, a također ih je obilježila i smanjena sklonost potrošnji. Prema podacima Eurostata, sezonski prilagođena stopa štednje stanovništva EU u odnosu na prethodni kvartal je u drugom kvartalu skočila na 23,9 posto, daleko najvišu kvartalnu razinu u razdoblju od početka 2008. godine za koje su dostupni podaci, dok je istodobno stopa investiranja bila najniža, a pad potrošnje per capita daleko najizraženiji, ističu iz HGK.