Hrvatski mirovinci raspolažu s 18,5 milijardi eura. Ako mislite da je to puno, provjerite koliko imaju fondovi u Japanu i Norveškoj

Prema godišnjoj studiji Thinking Ahead Instituta, krajem prošle godine 100 najvećih svjetskih mirovinskih fondova raspolagalo je imovinom vrijednom više od 17 bilijuna dolara.

Najveći fond, a koji tu titulu drži više od 20 godina, japanski je Government Pension Investment Fund (GPIF) s ukupnom imovinom vrijednom 1,7 bilijuna dolara. Jedno vrijeme GPIF je držao najveći portfelj dionica japanskih tvrtki, no pretekla ga je središnja Bank of Japan. S obzirom na njegovu veličinu, svjetski investitori pomno prate ulagačku politiku GPIF-a. Tako je fond privukao pažnju financijskih krugova kad je počeo investirati u startupe.

Na drugom mjestu nalazi se poznati norveški Government Pension Fund (na norveškom - Statens pensjonsfond) koji raspolaže s 1,4 bilijuna dolara imovine. Sastoji se od dva potpuno odvojena fonda u vlasništvu norveške vlade.

Statens pensjonsfond utland (SPU), poznat i kao Naftni fond, osnovan je 1990. i investira višak prihoda od norveškog naftnog sektora na međunarodnom financijskom tržištu dok je manji fond, Statens pensjonsfond Norge, ograničen na ulaganja na domaćem i skandinavskom tržištu.

U top pet svjetskih mirovinskih fondova nalaze se još južnokorejski National Pension s imovinom od 798 milijardi dolara, američki Federal Retirement Thrift sa 774,2 milijarde dolara te nizozemski fond ABP sa 630,4 milijarde dolara.

Među 100 najvećih dominiraju američki fondovi te ih je 47 na listi.

Ruski fond nacionalnog bogatstva nalazi se na 19. mjestu sa 180,7 milijardi dolara imovine. Nadzire ga ministarstvo financija, a osim što je podrška ruskom mirovinskom sustavu, koristi se, prema potrebi, za uravnoteženje proračuna. Tako su iz fonda izdvojene 23 milijarde dolara kako bi se zamijenili strani putnički zrakoplovi domaćim modelima jer su zapadne sankcije otežale nabavu rezervnih dijelova.

U studiji Thinking Ahead Instituta ističe se da se mirovinski fondovi suočavaju sa sve većim izazovima. Geopolitički sukobi stvaraju nestabilnost i neizvjesnost, visoka inflacija i niske kamatne stope (u odnosu na dugoročne prosjeke) ograničavaju potencijal povrata, a starenje stanovništva znači više povlačenja i manje doprinosa fondu.

Zbog toga se neki mirovinski fondovi okreću alternativnoj imovini, poput privatnog kapitala, u potrazi za većom diversifikacijom i većim prinosima. Naravno, ova ulaganja nose i veće rizike.

Primjerice, kanadski Ontario Teachers' Pension Plan (18. na listi sa 191,1 milijardom dolara imovine) uložio je 95 milijuna dolara u mjenjačnicu kriptovaluta FTX, a koja je ovih dana bankrotirala. Srećom po kanadske učitelje i nastavnike, to će nanijeti minimalnu štetu fondu jer čini samo 0,05 posto njegove imovine.

Međutim to zorno pokazuje s kakvim se rizicima mirovinci suočavaju u potrazi za dostatnim povratima u nestabilnom makroekonomskom okruženju.