SOCIJALNA MOBILNOST

Hrvatski građani nemaju jednake šanse za bolji život

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 09.11.2011 15:52
  • Objavljeno 09.11.2011 u 15:52
dijete obitelj majka sreća

dijete obitelj majka sreća

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: thinkstock

Hrvatsko društvo ne nudi jednake šanse za uspjeh svim svojim građanima, pokazuje istraživanje o vertikalnoj socijalnoj mobilnosti u Hrvatskoj predstavljeno u okviru okruglog stola na temu 'Postoji li u Hrvatskoj jednakost šansi za bolji život?'

Prema istraživanjima agencije Hendal i Dunje Potočnik iz Instituta za društvena istraživanja šansa za napredovanje u više slojeve značajno je povezana sa stupnjem obrazovanja. Zabrinjava što u Hrvatskoj najznačajniji utjecaj na obrazovanje, a time i na društveni položaj pojedinca, ima obiteljsko porijeklo.

O niskoj socijalnoj mobilnost u području obrazovanja svjedoči podatak da preko 40 posto hrvatskih studenata ima više ili visokoobrazovane roditelje, a studenata čiji su roditelji s (ne)završenom osnovnom školom do četiri posto.

Drugim riječima, onaj tko je rođen siromašan nema jednake šanse za uspjeh kao oni koji su rođeni bogatiji i čiji su roditelji obrazovaniji. 'U Hrvatskoj više obrazovanja u prosjeku znači i bolji život', rekla je Potočnik, ističući da su ekonomske teškoće još uvijek većinski razlog nestudiranja.

'Zemlje koje ulažu više u obrazovanje socijalno su mobilnije', naglasila je Marina Ralašić, voditeljica projekta, ističući da slaba društvena pokretljivost ograničava produktivnost i zaustavlja gospodarski rast.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Mislav Ante Omazić smatra da živimo u doba akademske inflacije budući da fakultet više nije garancija zaposlenja. Prema njegovu iskustvu, studenti koji dolaze iz nižih ekonomskih slojeva uspješniji su jer su svjesni da im je diploma ulaznica za udobniji život.

Kritizirajući tezu da se hrvatsko školstvo treba prilagoditi tržištu rada, profesor Žarko Puhovski rekao je da to nema smisla jer je, kako kaže, hrvatsko tržište rada zastarjelo 20 godina. Puhovski je doveo u pitanje i rezultate istraživanja Nacionalnog indeksa sreće, koji pokazuju da su bolje obrazovani ljudi zadovoljniji životom. 'Nitko me ne može uvjeriti da postoji pozitivna korelacija između inteligencije i zadovoljstva životom', rekao je Puhovski.

Uvjeren je da je sreća više individualna, egzistencijalna kategorija koja ne mora biti povezana s onim što se općenito smatra uspjehom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi