ANALIZA ERSTEA

Hrvatska uska grla: građevinske dozvole, uvođenje struje...

  • Autor: N.S.
  • Zadnja izmjena 13.05.2015 13:51
  • Objavljeno 13.05.2015 u 13:41
Nova RH

Nova RH

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Blaz Kure

Je li priča o ulaganjima u srednjoj i istočnoj Europi završena? Sudeći po smanjenom priljevu stranih ulaganja proteklih godina, reklo bi se da je tako, pišu analitičari Erste grupe

Međutim, slika koju pružaju ovi podaci nije potpuna. Nedavno istraživanje koje je provela Erste Group pokazuje da je oživljavanje privatnih ulaganja ključni čimbenik za vraćanje potencijala za rast u regiju.

Domaća štednja i transferi unutar EU u sve većoj mjeri neutraliziraju pad izravnih stranih ulaganja, što bi trebalo pridonijeti oporavku ukupnih razina ulaganja. Prošla godina označila je prekretnicu u rastu ulaganja, koji bi u godinama koje dolaze trebao pridonijeti ukupnom rastu BDP-a.

Međutim, prociklički zamah sam po sebi nije dovoljan da gospodarstva srednje i istočne Europe uzdigne do razina rasta potrebnih za bržu konvergenciju. 'Trenutna dinamika rasta ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi iznosi oko šest posto. Ako želimo potencijalni rast BDP-a u ovim zemljama vratiti na pretkrizne razine od 3,7 posto, godišnji rast ulaganja morali bismo u godinama koje su pred nama podići na 10-15 posto', kaže Juraj Kotian, voditelj sektora istraživanja za srednju i istočnu Europu u Erste Group.

'Ako pozitivni gospodarski zamah u srednjoj i istočnoj Europi bude popraćen realnim strukturnim reformama, vidjet ćemo domaća ulaganja, uspješan sektor malih i srednjih poduzeća i EU fondove, koje treba u potpunosti iskoristiti, u ulozi glavnih stupova rasta i konvergencije u srednjoj i istočnoj Europi', zaključuje Kotian.

Ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi doživjela su prekretnicu 2014.

Pozitivni znaci oporavka temeljeni na boljem raspoloženju gospodarskih subjekata i potrošača u kombinaciji s pojačanom domaćom potražnjom pridonijeli su rastu ulaganja gotovo u svim zemljama srednje i istočne Europe. Poljska i Mađarska već bilježe više razine ulaganja u usporedbi s 2008. godinom.

Poljska je predvodnik po ulaganjima u čitavoj Europi, budući da su poljsko gospodarstvo naprijed tjerala javna ulaganja dok su se druge zemlje morale nositi s fiskalnom konsolidacijom. U Češkoj i Slovačkoj ulaganja bi 2015.-2016. trebala doseći predkrizne razine kako sve bolje poslovno raspoloženje bude poticalo ekspanziju. Hrvatska, Slovenija i Rumunjska, s druge strane, trebat će snažniji oporavak kako bi ulaganja vratile na pretkrizne razine.

Financiranje ulaganja ovaj put potiču domaća štednja i transferi unutar EU

Analitičari Erste Group zaključuju da će priljevi izravnih stranih ulaganja igrati manju ulogu u financiranju ulaganja u većini zemalja srednje i istočne Europe u godinama koje su pred nama. Budući da je priljev izravnih stranih ulaganja u znatnoj mjeri bio posljedica privatizacijskog procesa, sad kad je taj proces u većini zemalja gotovo završen, analitičari očekuju niže razine priljeva sredstava od izravnih stranih ulaganja.

Samo Hrvatska, Srbija i Slovenija još imaju određenog potencijala, budući da imaju nekoliko privatizacijskih projekata u tijeku. Međutim, zemlje srednje i istočne Europe još uvijek se mogu okoristiti akumulacijom kapitala kako će uloga lokalnih ulagača postajati sve važnija za razvoj investicija.

Mala i srednja poduzeća gospodarstvima srednje i istočne Europe vrlo važna

S obzirom da u prvi plan dolaze domaća ulaganja, razvoj domaćeg privatnog sektora – posebno malih i srednjih poduzeća – postaje još važniji za zapošljavanje i rast produktivnosti. Na mala i srednja poduzeća (uključujući i mikro poduzeća) s manje od 250 zaposlenika otpadaju dvije trećine ukupne dodane vrijednosti koja stvaraju poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi i do tri četvrtine ukupnog zapošljavanja.

Mala i srednja poduzeća (bez mikro poduzeća) u srednjoj i istočnoj Europi gotovo su jednako radno intenzivna i proizvode gotovo jednaku vrijednost za gospodarstvo kao što je to slučaj u Njemačkoj ili Austriji. Međutim, mikro tvrtke s maksimalno devet zaposlenih, koje u srednjoj i istočnoj Europi igraju dominantnu ulogu, mnogo su radno intenzivnije od većih tvrtki iz sektora malih i srednjih poduzeća.

Potreban bolji pristup financiranja

Da bi mala i srednja poduzeća dobila veći zamah, ključna su strukturna poboljšanja u poslovnom okruženju, kao što su veća fleksibilnost i manji troškovi rada, veća transparentnost pravnog okruženja, jednostavnije administrativne procedure i bolja kvaliteta radne snage koja se postiže boljim obrazovanjem.

Investicijski plan za Europu vrijedan 315 milijardi eura, kojeg je predstavio predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, predstavlja dodatnu mogućnost za oživljavanje ulaganja. Zemlje srednje i istočne Europe već su Europskoj komisiji i Europskoj investicijskoj banci predale projektne prijedloge u vrijednosti od 282 milijardi eura na osnovu kojih će Investicijski odbor napraviti svoj odabir.

'Budući da su mnogi od predanih projekata povezani s energetskom infrastrukturom i digitalnom ekonomijom, koji su snažno istaknuti kao prioriteti, te su spremni za provedbu u godinama 2015.-2017., srednja i istočna Europa imaju dobre šanse dobiti oko 40-60 milijardi iz investicijskog plana, što odgovara do jednoj petini čitavog paketa ulaganja', objašnjava Kotian.

Junckerov plan

To bi odgovaralo oko 3-4 milijarde eura novca za absorbiranje gubitaka od Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSI), a ostatak bi financirali strateški i privatni financijski investitori. Mnoge vlade također bi mogle preuzeti ulogu strateških ulagača, a neke već najavljuju namjeru da uz EFSI osiguraju i dodatna sredstva.

Uz Junckerov investicijski paket, zemlje srednje i istočne Europe imaju pristup 185 milijardi eura sredstava iz EU fondova koja su im na raspolaganju za razdoblje 2014-2020. „Sve u svemu, trebalo bi biti dovoljno sredstava za ulaganja kojima će se jačati rast“, dodaje Kotian. Glavna korist Junckerovog plana je što sadrži projekte namijenjene izgradnji konkurentnijeg poslovnog okruženja, koji bi trebali postati politički prioritet s relativno povoljnim financiranjem.

Hrvatska uska grla

Glavna uska grla u Hrvatskoj predstavljaju strukturni problemi kao što su nedostatak stabilnog pravnog okruženja, velika administrativna opterećenja, diskriminatorne prakse i birokracija. Iako je učinjen određeni napredak u smislu smanjenja birokratskih opterećenja (npr. u procedurama bankrota i nelikvidnosti), Hrvatska još uvijek slabo stoji u kategorijama kao što su građevinske dozvole, uvođenje struje ili registracija nekretnine.

Hrvatska vlada nastojala je ova uska grla ukloniti donošenjem Zakona o poticanju investicija i poboljšanju investicijskog okruženja ili Zakona o strateškim investicijskim projektima, kao i propisima kojima se stranim i domaćim ulagačima nastoje ponuditi razni financijski i administrativni poticaji. Usvojene su i izmjene radnog zakonodavstva koje olakšavaju uvođenje fleksibilnog radnog vremena i ukidaju neke kategorije kolektivnih ugovora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!