Od svih zemalja EU-a Hrvatska drži prvo mjesto po udjelu radnika zaposlenih na ugovor do tri mjeseca. Među svima zaposlenima takvih je, prema podacima Eurostata za prošlu godinu, u Hrvatskoj 5,8 posto, dok je prosjek EU-a 2,3 posto
Radni odnosi do tri mjeseca svrstavaju se pod pojam prekarnog rada. Njegove karakteristike su rad na određeno vrijeme, povremeni i privremeni rad te niska ili nikakva radna prava.
U prekarijat spadaju sezonski radnici, radnici na crno, slobodnjaci koji žive od honorara, ugovorni radnici, oni koji obavljaju povremene poslove preko raznih agencija, stručnjaci koji privremeno rade na projektima...
vezane vijesti
Udio prekarijata u ukupnoj zaposlenosti u EU posljednjeg desetljeća bio je relativno stabilan te se kretao od niskih 2,3 posto u 2009. do 2,5 posto u razdoblju 2015.-2017.
Međutim ova se slika, upozorava se u analizi Eurostata, može promijeniti u predstojećim godinama jer se gospodarstvo EU-a oporavlja od utjecaja pandemije koronavirusa.
Pandemija je prisilila mnoge tvrtke da smanje radne sate, privremeno prestanu s radom ili da trajno zatvore vrata.
Kad se gleda po sektorima, najveći udio ugovora do tri mjeseca je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, 7,5 posto u 2019. godini.
Slijede sektori trgovine na veliko i malo, transport, smještaj i prehrambene usluge (2,8 posto) te sektor ostalih uslužnih djelatnosti (2,4 posto).
Među državama članicama EU-a Hrvatska je imala jedan od najvećih udjela prekarnog rada od 2012. Međutim od vrhunca u 2016. (8 posto) taj se udio postupno smanjuje, dosegnuvši 5,8 posto u 2019. godini.
Nakon Hrvatske, prema analizi Eurostata, slijede Francuska (5 posto), Španjolska (3,8 posto), Belgija (3,6 posto) i Italija (3,4 posto).
Na dnu ljestvice su Češka i Rumunjska sa samo 0,2 posto prekarnog rada.
