Makroregionalne strategije, pa tako niti EUSAIR, nemaju vlastite izvore financiranja te je nužna dobra koordinacija predstavnika strategije s predstavnicima upravljačkih tijela i financijskih institucija kako bi se ciljevi makroregionalnih strategija i transnacionalni strateški projekti realizirali korištenjem više različitih fondova Europske unije kao izvora financiranja.

„Financijski dijalog ima izniman značaj, iz dva razloga: prvi je taj što se nalazimo u samom finišu programiranja za financijsko razdoblje 2021-2027., a drugi je upravo započet proces revizije Akcijskog plana Jadransko-jonske strategije, kao i nadolazeće hrvatsko predsjedanje EUSAIR-om 2023. godine“ istaknula je u svom obraćanju Zrinka Ujević, ravnateljica Uprave za Europu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Ovaj susret organiziralo je Ministarstvo turizma i sporta kao partner na EUSAIR Facility Point projektu financiranom iz ADRION INTERREG programa, u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Sudjelovali su predstavnici svih ministarstava koja sudjeluju u izradi nacionalnih Operativnih programa – OP Konkurentnost i kohezija, OP Učinkoviti ljudski potencijali, Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo za novu financijsku perspektivu 2021.-2027.

Predstavljen je napredak u pripremi strateških projekata sva četiri tematska stupa Jadransko-jonske strategije, a posebno su istaknute projektne ideje koje za svih deset zemalja Jadransko-jonske strategije priprema Ministarstvo turizma i sporta, koje i koordinira temu Održivi turizam. Ministarstvo je predstavilo tri projekta s potpuno spremnom dokumentacijom i četiri projektne ideje koje će uskoro biti posve spremne za prijave za financiranje.

Hrvatska je dobro ugradila makroregionalne prioritete u operativne programe

"Sada je ključni trenutak u kojem se imamo priliku nametnuti ostalim zemljama članicama EUSAIR-a temeljem iskustva i zamaha koji smo ostvarili kroz proaktivnu ulogu, dobre ideje i konkretne rezultate predsjedavajući kao zemlja Dunavskom strategijom, što je prepoznato i podržano i od strane Europske komisije", rekla je Stella Arneri, ravnateljica Uprave za terotorijalnu suradnju MRRFEU. Hrvatska sudjeluje u dvije makroregionalne strategije, Dunavskoj i Jadransko-jonskoj, a predsjedavanje potonjom preuzima 2023. godine.

Nacionalni operativni programi za EU financijsko razdoblje 2021-2027 su pred skorim završnim usvajanjem, a Europska komisija je u svojim dosadašnjim komentarima na poslane nacrte Operativnih programa potvrdila da je Hrvatska dobro ugradila prioritete makroregionalnih strategija u operativne programe. To znači da će projekti koji će biti financirani putem poziva raspisanih na temelju tih programa doprinositi i ostvarivanju prioriteta makroregionalnih strategija.

Međutim, gotovo je nemoguće samostalne transnacionalne projekte makroregionalnih strategija financirati iz nacionalnih operativnih programa. Moguće rješenje ponudilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navodeći inovativni primjer dobre prakse iz Alpske strategije. Njihova ideja su koordinirani nacionalni pozivi u kojem svaka zemlja ostvaruje na svojem teritoriju nacionalni projekt, dok istovremeno svi zajedno doprinose ostvarenju istih projektnih ciljeva na makroregionalnom području.

Iskustva iz proteklih 7 godina potaknula su ovakav način koordinacije planiranja i pokazuju da je češća međusobna komunikacija preduvjet za kvalitetnu provedbu ključnih projekata predviđenih dogovorima čak deset zemalja uključenih u strategiju.