Po najnovijem istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o informacijskoj tehnologiji, Hrvatska se po ICT konkurentnosti nalazi na 54. poziciji između 138 zemalja, u odnosu na prošlu godinu realno je izgubila tri pozicije, a za pet pozicija pala je u zadnje dvije godine te se nastavila udaljavati od 'Top 50' zemalja na globalnoj ljestvici ICT konkurentnosti, pokazuju rezultati tog istraživanja koje je danas objavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).
Najkonkurentnija ICT zemlja na svijetu i ove je godine Švedska, a prate je Singapur i Finska.
Po desetom Globalnom izvješću o informacijskoj tehnologiji na vrhu ljestvice nisu zabilježene veće promjene te vodeća mjesta zauzimaju nordijske zemlje, SAD i Kanada. Međutim, ove su godine u Top 10 ušli tzv. azijski tigrovi, i to Tajvan na visoku 6. te Koreja na 10. poziciju.
Trend izrazitog pogoršanja bilježe Mađarska (s 33. na 49. poziciju u 4 godine) i Slovačka (s 47. na 69. u odnosu na prošlu godinu).
Od susjednih zemalja, najbolje je rangirana Slovenija na 34. poziciji, Crna Gora je na 44., Makedonija 72., Srbija je na 93. poziciji, a Bosna i Hercegovina na 110. mjestu.
Posljednje mjesto u ovogodišnjem istraživanju ponovno je pripalo afričkoj državi Čad.
Indeks mrežne spremnosti, na kojem se temelji istraživanje, obuhvaća tri dimenzije - opće poslovno, regulativno i infrastrukturno okruženje za ICT, zatim spremnost pojedinaca, poslovnog sektora i vlade za korištenje ICT-a te stvarno korištenje najmodernijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Hrvatska je, nakon velikog poboljšanja u 2006. u zadnje četiri godine na blagoj silaznoj putanji na ljestvici ICT konkurentnosti. Lani je zabilježen realni pad ocjene Indeksa mrežne spremnosti od 4 posto, što je rezultiralo padom za dvije pozicije na ljestvici, a ove godine se pad malo i ubrzao i Hrvatska bilježi pad za tri pozicije, unatoč identičnoj vrijednosti Indeksa.
U segmentu tržišnog, političko-regulatornog te infrastrukturnog okruženja Hrvatska je na 54. poziciji, a po kriteriju spremnosti za korištenje ICT-a na 90.
Rezultati korištenja novih tehnologija na svim razinama, individualnoj, poslovnoj i javnoj su nešto povoljniji, 47. pozicija.
Detaljna analiza pokazuje da je u Hrvatskoj infrastrukturno okruženje (39.) dobro razvijeno (pokrivenost mobilnom mrežom po stanovniku (1.), međunarodni širokopojasni Internet (15.), dok u političkom i regulatornom okruženju nema pomaka (65.) u odnosu na 2010.
Tržišno se okruženje pogoršava (98.) - teret vladine regulative (135.), teret i učinak oporezivanja (133.), dostupnost rizičnog kapitala (107.) samo su neki od indikatora koji ocrtavaju stanje, navode iz NVK-a.
Spremnost pojedinaca, poduzeća i državnih institucija na korištenje ICT najlošije je ocijenjena, a posebno se ističe jednokratni trošak uvođenja pretplatničke linije fizičkim (120.) i pravnim osobama (107.), mjesečnu telefonsku pretplatu (105.), mobilne tarife (107.), nedovoljno obrazovanje zaposlenika (127.), prioritizacija ICT-a (94.), značenje ICT-a za razvojnu viziju vlade (101.) te vladina nabava naprednih tehnologija (120.).
"Hrvatska je u zadnje dvije godine izgubila pet pozicija na ljestvici ICT konkurentnosti te se još više udaljila od zemalja Europske unije. Problemi su nam i dalje isti - niska raspoloživost online javnih usluga, teret vladine regulative i poreza, nedovoljna apsorpcija informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzećima, nedovoljno korištenje ICT-a za razvoj novih proizvoda i usluga i/ili organizacijskih modela", istaknuo je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić.
