U svjetskim okvirima riječ je o manjem skupu, no to je donekle i bio interes hrvatske ekspedicije: pronaći mjesto i događaj koje će žestoka bjelosvjetska konkurencija ignorirati, a koje može otvoriti vratašca u brzorastuća tržišta poput postsovjetskih - komplicirana, ali vrlo profitabilna za one koji se probiju. Među 25 sudionika iz Azije i istočne Europe, hrvatski štand predstavio je čak pet izlagača.

Kockasti crveni logo na Kitelu je dominirao i u otvaranju paralelne poslovne konferencije, gdje je čak troje od četvero govornika predstavljalo hrvatske tvrtke. Posebno je impresivan bio uvodni nastup iskusnog ekonomista i bivšeg diplomata Karina Hromina Sturma iz kompanije Vams Tec koja je u Kazahstan sletjela predstaviti svoja dostignuća u digitalizaciji medicinske dokumentacije i telemedicini. Riječ je o softveru koji, ukratko, pospješuje integraciju zdravstvenog sustava čak i pri uvjetima golemih udaljenosti te nudi bržu, ekonomičniju, kompletniju i sigurniju interakciju na relaciji pacijent - liječnik - specijalist.

Kazahstan je, naime, deveta zemlja svijeta po kopnenoj površini, ali nastanjuje ju svega 15 milijuna stanovnika, što ju čini jednom od desetak najrjeđe naseljenih država globusa. No ispod površine  donedavno siromašne zone stepa, pustinja i oštrih planina nalazi se, kako vole reći upućeniji,  'čitava Mendeljejevljeva tablica kemijskih elemenata', plus prilično velike rezerve nafte. Nakon što je desetljećima u koječemu kuburio pri svjetskome začelju, Kazahstan danas bilježi zastrašujući gospodarski rast kojeg je globalna recesija uspjela samo usporiti - ne i prekinuti.

Pored informacijskih tehnologija, nastup Sturma ponudio je i 'know how' druge vrste. Još jednom se, naime, potvrdilo koliko su za plasman na tržišta bivšeg SSSR-a hrvatskoj ekonomiji neophodni stručnjaci s iskustvom rada na tom području, poznavanjem jezika, konteksta, konkretnih ljudi, mentaliteta pa i možebitnih kompleksa lokalnih starih i novih elita koje teže etabliranju na svjetskoj sceni. Nakon svog izlaganja, Sturm gotovo da se nije ni trebao spuštati kat niže na izložbu: Kazahstanci su ga okružili već za govorničkim stolom.

Kako zainteresirati Kazahstance

'Budući da  sam 90-ih u Almatiju radio kao veleposlanik (hrvatske vlasti zatvorile su ambasadu 1998., kada je glavni grad postala Astana), imam ovdje mnogo poznanstava. Prije dolaska već smo kontaktirali s nekoliko lokalnih bolnica, tako da smo u Almati praktički sletjeli na već zakazane sastanke. No na konferenciji je naše izlaganje privuklo i pažnju kazahstanskih novinara, pogotovo zato što u tako prostranoj i slabije povezanoj zemlji nastupamo pod parolom omogućavanja jednakog zdravstvenog osiguranja za sve građane', objasnio je Sturm.

Podosta pažnje posjetitelja hrvatskog štanda izazvao je i sustav za napajanje obnovljivim izvorima energije (sunce, vjetar...) koji je razvio Končarov Institut za elektrotehniku. Kao što je već rečeno, ogromni predjeli Kazahstana slabo su naseljeni, a ruralna naselja nalaze se izvan zone električne mreže. Končarov sustav daje mogućnost širenja telekomunikacijske mreže i u takvim krajevima. Usto, primjenjiv je za energetsko napajanje zabačenih rudnika, graničnih punktova te sličnih objekata, i to kao ekološki prihvatljivija alternativa dosadašnjim klasičnim sustavima napajanja koji koriste dizel generator. Končar nudi snabdijevanje električnom energijom pomoću solarnih panela, vjetrogeneratora ili njihovom kombinacijom, pri čemu kao rezervno rješenje za oblačne i nevjetrovite dane koristi novu tehnologiju za dodatno napajanje – energiju vodika.

Možda je povećanom interesu za Končarov projekt pogodovalo i navodno izuzetno zanimanje kazahstanskog diktatora Nursultana Nazarbajeva za obnovljivu energiju. Bivši komunistički vođa, čija familija drži ključeve kazahstanskog velikog biznisa dok on dobiva izbore sa (službeno) preko 95 posto glasova, prije tri godine je čak napisao knjigu u kojoj se bavi temom 'ekoenergetike' i obnovljivih izvora kao nužnim idućim korakom globalnog tehnološkog razvoja.

Poseban svjetski štih hrvatskoj delegaciji dao je pulski Infobip, svojevrsni 'crni labud' hrvatske ekonomije s obzirom na to da praktički sto posto svojih prihoda ostvaruje izvozom (ICT sustavi za telekome, sustavi za SMS i MMS komunikaciju). Kompanija koja je prije šest godina iskoračila na svjetsko tržište sa svega nekoliko zaposlenika, danas ima urede na pet kontinenata, a na konferenciju je poslala mladi tandem iz svog moskovskog ureda.

Svoje izglede na relativno novom tržištu opipao je i zagrebački sustav integrator, tvrtka King ICT te IN2, najveći nezavisni hrvatski proizvođač softvera. Sve te kompanije već su etablirane na prostoru bivše Jugoslavije, ali ako žele proboj na kazahstansku scenu, zasigurno će im trebati dodatne upornosti i ulaganja. Primjerice, Vams Tec već pregovara o zastupništvu u Almatiju.

Osim što je stekla nove veze i osjetila djelić lokalne atmosfere, hrvatska delegacija u neposrednim je kontaktima uočila i neke nove trendove u odnosima unutar Kazahstana. Čini se da 'financijska i kulturna prijestolnica' Alamati (1,4 milijuna stanovnika) polako ali sigurno gubi utjecaj u odnosu na duplo manji, novi glavni grad, inače rodno mjesto Nursultana Nazarbajeva. Stoga se čini vrlo mogućim da u idućim godinama središte za informacijske tehnologije, kao i za mnoge druge poslovne sektore u Kazahstanu, ipak postane - Astana.