sve po planu

Hrebac: Sanacijom Sberbanke spriječeni negativni efekti, poslovanje se normalno nastavlja

03.03.2022 u 15:18

Bionic
Reading

Direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) Marija Hrebac poručila je u četvrtak da su sanacijom Sberbank Hrvatska spriječeni negativni efekti, banka je spašena te nastavlja normalno s radom.

Naime, zbog naglog narušavanja likvidnosti Sberbanke Hrvatska uslijed sankcija Rusiji od strane EU-a i SAD-a, Europska središnja banka (ESB) je u ponedjeljak objavila da Sberbank d.d. "propada ili će vjerojatno propasti", a o toj ocjeni je obavijestila Jedinstveni sanacijski odbor (SRB), središnje sanacijsko tijelo unutar bankovne unije. SRB je donio odluku o dvodnevnom moratoriju poslovanja Sberbank, taj moratorij je istekao u ponoć s utorka na srijedu, a prije njegova isteka objavljena je odluka o pokretanju postupka sanacije nad Sberbank d.d.

Jedinstveni sanacijski odbor, naime, donio je odluku u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) kao nacionalnim sanacijskim tijelom, o pokretanju postupka sanacije nad Sberbank Hrvatska, a novi vlasnik te banke postala je Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je jučer izvijestila da Sberbank Hrvatska počinje poslovati kao Nova hrvatska banka.

Hrebac je na radnom doručku s novinarima istaknula da je kriza prebrođena koordiniranom suradnjom nacionalnih i europskih tijela, pri čemu je HNB sa SRB-om ispregovarao da dođe do sanacije, a ne do stečaja banke.

Kao većinski dioničar HPB-a i dajući podršku transakciji, velik posao je odradila i država, a Hrebac je apostrofirala i važnu ulogu medija u prenošenju važnih poruka, što je spriječilo paniku koja je mogla dovesti do negativnih posljedica.

Sberbanka je spašena i normalno nastavlja s radom, a svi klijenti su sigurni, poručila je direktorica HAOD-a, pojasnivši da je to upravo i cijela ideja mehanizma sanacije, dakle nastavak normalnog poslovanja, uz istovremeno otklanjanje problema, što ujedno omogućava da ne dođe do stečaja odnosno propasti institucije.

Da je, pak, došlo do stečaja Sberbanke, nacionalnim sustavom osiguranja depozita osigurani su oni do sto tisuća eura, pa bi tako klijentima bilo isplaćeno oko 3,8 milijardi kuna. No, tu su i depoziti iznad sto tisuća eura, kao i oni koji nisu obuhvaćeni sustavom osiguranja depozita, što se eksplicitno odnosi na financijske institucije.

Da je banka otišla u stečaj, što bi na kraju cijelog postupka ostalo dioničarima?

Na novinarsko pitanje bi li likvidacija Sberbanke značila propast oko četiri milijarde kuna neosiguranih depozita, Hrebac je istaknula da oni ne bi propali te da bi svi bi mogli doći do svojih sredstava, jer je Sberbanka kao kreditna institucija bila dobra i kvalitetna, s visokom kapitaliziranošću.

Ti klijenti bi svoje neosigurane depozite dobili kroz stečajni postupak, odnosno postupak prisilne likvidacije, apostrofirala je Hrebac, no i napomenula da za taj postupak treba određeno vrijeme.

"To čekanje uvijek prouzroči negativne efekte", ustvrdila je Hrebac, rekavši i da propast jedne banke vrlo lako može značiti i prelijevanje negativnih efekata na ostale. "No negativni efekti su sanacijom spriječeni i ovo predstavlja "win-win" rješenje", poručila je.

Pojasnila je i da SRB "uletava" kada postoji rizik da se propast neke kreditne institucije prelije na cijeli financijski sektor i gospodarstvo, pritom preuzima sve ovlasti i donosi vrlo brze odluke u cilju spašavanja te institucije, a u trenutku kada više nije realno da će se rješenje naći na tržištu.

Stoga, u cijelom slučaju se ne može govoriti o nacionalizaciji Sberbanke Hrvatska, jer odluke nije donosila država, odgovorila je Hrebac na pitanje novinara.

HPB je Sberbanku Hrvatska platio 71 milijun kuna, a bivši vlasnici, kada bi to smatrali, imaju se pravo žaliti zbog preniske postignute cijene, a ukoliko bi se utvrdilo da su u pravu, iz sanacijskog fonda bi im se isplatila razlika. 

"Dakle, ako dioničari smatraju da je to vrijedilo više i ako to mogu na bilo koji način postupkom dokazati, za to postoji Jedinstveni sanacijski fond", rekla je Hrebac, pritom još jednom istaknuvši prednost ulaska u Jedinstveni sanacijski mehanizam, upravo zbog postojanja fonda koji ima na raspolaganju više od 55 milijardi eura.

Da je banka otišla u stečaj, kada bi se namirili svi vjerovnici po stečajnom redoslijedu, što bi na kraju cijelog postupka ostalo dioničarima, upitala se Hrebac te ujedno dodala "da do sada dioničari nisu isplaćeni ni u jednom stečajnom postupku".

Postupak prodaje Croatia banke nije okončan niti zaustavljen

Upitana o tome je li proces oko prodaje Croatia banke stao, Hrebac je rekla da postupak još nije okončan niti zaustavljen, istaknuvši da je ta banka u međuvremenu uvelike stabilizirala svoje poslovanje te da ispunjava sve regulatorne zahtjeve. 

"Postupak nije završen i u ovom trenutku još uvijek traje", odgovorila je Hrebac, podsjetivši da su za Croatia banku predane dvije obvezujuće ponude. 

Dodala je kako ne želi ništa prejudicirati ni komentirati te ponovila da je Croatia banka vrlo stabilna, da nema nikakve krizne situacije, pa posljedično tome nema niti žurbe i pritiska. 

Inače, Croatia banka je u potpunom vlasništvu HAOD-a, koji je u srpnju 2020. pokrenuo postupak njene prodaje.