Rujan je u Istri potvrdio trend da se upravo hotelski smještaj najviše traži. Dok se apartmani i privatni objekti postupno prazne, hoteli i dalje bilježe visoku popunjenost. Cjenovne korekcije posljednjih godina bile su umjerene - prošle godine manje od dva posto, a ove oko četiri posto
U Rovinju je atmosfera i dalje gotovo identična onoj u kolovozu. Smještajni kapaciteti u hotelima su popunjeni do posljednjeg mjesta, a vjerni posjetitelji primjećuju da je ponuda dodatno unaprijeđena. Jedna gošća iz Njemačke istaknula je: “Razina usluge u Rovinju značajno je podignuta. To se, jednostavno, primijeti.”
Da je interes za vrhunske hotele najveći, potvrđuje i praksa - oni su u cijeloj sezoni bili najtraženiji, prenosi HRT. Direktor marketinga Maistre, David Flam, objašnjava: “Naše prosječne dnevne cijene su u par postotaka veće nego lani kao i, kako vidimo, imamo blagi porast broja noćenja.”
Rekordni prihodi za hotele
Prema podacima Hrvatske udruge turizma, cijene bi iduće godine mogle rasti u skladu s inflacijom, što znači između tri i tri i pol posto. Direktor udruge, Veljko Ostojić, navodi: “Hotelijeri će biti jako oprezni iako je u hotelima u špici i u dosadašnjem dijelu godine bila najveća popunjenost što znači da su gosti prihvatili cijene po kojima su se hoteli prodavali.”
Za hotele će ova godina biti rekordna po prihodima, no troškovi su također dosegnuli povijesni maksimum. Samo izdaci za zaposlenike skočili su 11 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je hrana poskupjela oko pet posto, što je najizraženiji rast u Europi.
“Na taj način se dovodi u pitanje ukupna profitabilnost hotelske industrije, a sigurno da je na kraju ostvariti dobar rezultat preduvjet za daljnje investicije, dizanje plaća i preduvjet naravno da Hrvatska bude investicijski atraktivna.”
Zašto nedostaje novih hotela?
Visoki troškovi jedan su od razloga zašto novih hotelskih projekata gotovo i nema. Oni i dalje čine tek desetak posto ukupnog smještajnog kapaciteta u zemlji. Ipak, upravo su ti objekti nositelji najdulje sezone te privlače goste koji troše više od prosjeka.
S druge strane, dominacija privatnog smještaja i kampova utječe na statistiku prosječne dnevne potrošnje. U Hrvatskoj ona iznosi 140 eura po osobi, što je otprilike upola manje nego u Italiji, a čak triput niže nego u Francuskoj.