U Francuskoj se zahuktava rasprava o tzv. Zucmanovu porezu, prijedlogu koji predviđa minimalnu stopu od dva posto na bogatstvo veće od 100 milijuna eura, povrh redovnog poreza na dohodak. Porez bi obuhvatio oko 1.800 najbogatijih Francuza, a ideja se uklapa u širu europsku debatu o tome koliko bi ultrabogati trebali doprinositi državnim proračunima
Zagovornici smatraju da je riječ o koraku prema poreznoj pravednosti, osobito u trenutku kada se članice EU-a suočavaju s pritiskom većih ulaganja u sigurnost i obranu. 'Riječ je o vrlo popularnoj mjeri, ne samo među građanima nego i kroz cijeli politički spektar', kaže za Euronews Giulia Varaschin iz Poreznog opservatorija EU-a.
Francuski ekonomist Gabriel Zucman, idejni začetnik prijedloga, zalago se za globalni minimalni porez na bogatstvo kako bi se riješio problem niskog poreznog opterećenja za ultrabogate. Predlaže ispravljanje oblika porezne nejednakosti u kojem najbogatiji plaćaju manje poreza od ostatka stanovništva.
Njegova računica pokazuje da bi Francuska samo ovom mjerom mogla uprihoditi oko 20 milijardi eura, dok bi se na razini EU-a prikupilo oko 67 milijardi eura. 'Kada govorimo o punjenju proračuna, postoje dvije opcije - rezanje socijalnih davanja, mirovina i zdravstva ili oporezivanje onih koji sada gotovo ništa ne plaćaju', naglašava Varaschin.
vezane vijesti
No protivnici takve ideje upozoravaju da porez ne bi pogodio samo milijardere. 'On bi obuhvatio i poduzetnike koji su razvili vlastite kompanije, pa i obiteljske biznise', tvrdi Mikael Petitjean, glavni ekonomist Waterloo Asset Managementa i profesor na Katoličkom sveučilištu u Louvainu.
Petitjean također dovodi u pitanje procjene prihoda: 'Govori se o 20 milijardi, no realnije je pet milijardi, a možda čak i ništa. Ljudi se prilagođavaju i koriste strategije da izbjegnu porez.'
Iako se često spominje rizik od odljeva kapitala i porezne emigracije, podaci Poreznog opservatorija EU-a pokazuju da je taj učinak dosad bio zanemariv.
Kako to rade druge zemlje?
U Europskoj uniji zasad je samo Španjolska primjenjivala 'solidarni porez' na neto bogatstva od tri milijuna eura ili više. Uveden je privremeno za 2022. i 2023., a vlada tvrdi da je dao dobre rezultate.
Norveška, iako nije članica EU-a, ima porez na bogatstvo od 1,1 posto na imovinu iznad 1,7 milijuna eura, a nova vlada obećala ga je zadržati. Švicarska također oporezuje bogatstvo, iako stopa ovisi o kantonu. Trenutno traje rasprava o uvođenju 50 posto poreza na nasljedstva veća od 50 milijuna franaka, kako bi se financirala zelena tranzicija.
U Francuskoj je porez na bogatstvo ukinut 2018. i zamijenjen porezom na nekretnine vrijedne više od 1,3 milijuna eura. Nizozemska je do 2001. imala klasičan porez na bogatstvo, a danas naplaćuje 36 posto na 'nominalni prinos' imovine poput druge nekretnine, štednje i dionica. Belgija naplaćuje solidarni doprinos na određene vrijednosne papire.
U Ujedinjenom Kraljevstvu traje rasprava o prijedlogu da se na bogatstvo veće od 10 milijuna funti uvede porez od dva posto. Zagovaraju ga nevladine organizacije i laburisti, dok se konzervativci snažno protive. Podaci pokazuju da su 500 najbogatijih Francuza u posljednjih 30 godina povećali udio u BDP-u sa šest na čak 42 posto.
