SVE SE ZNALO PRIJE

HNB pojasnio zbog čega je neke dužnike konverzija šokirala

20.11.2015 u 13:09

Bionic
Reading

Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je izišla sa svojim osvrtom na konverziju kredita u švicarskim francima u eurske s kojim želi, ističe se, pojasniti sve nejasnoće

Model konverzije propisan izmjenom i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju počiva, naglašava HNB, na načelu izjednačavanja položaja dužnika s kreditima u francima s onima koji su se zadužili u eurima.

'Primjenom tih odredbi, razlika između anuiteta za usporedive kredite u franku i euru zbog ranijih intervencija - zakonskog ograničavanja maksimalnih kamata na 3,23 posto i zamrzavanja tečaja za otplatu kredita u franku na 6,39 kuna za franak - razmjerno je mala, o čemu je Hrvatska narodna banka već izvijestila. Sukladno tome, ne iznenađuje da konverzija tek blago umanjuje prosječni anuitet kredita u francima', kažu iz HNB-a.

Podsjećaju kako su već prije isticali da Vladin model konverzije neće bitno olakšati položaj dužnika u pogledu iznosa anuiteta, što se ponajviše odnosi na najugroženije dužnike. Ali je zato dobar za dužnike s financijskom i drugom imovinom da zatvore bitni smanjenu glavnicu kredita.

'Taj znatan otpis glavnice bankama istovremeno stvara velike trenutne gubitke, koji su inicijalno procijenjeni na iznos od gotovo trogodišnje bruto dobiti', ističu iz HNB-a.

Kad je riječ o kamatnim stopama koje su u nekim slučajevima osjetno više od očekivanih (Hypo banka je nekim dužnicima ponudila 7,20 posto, a Splitska banka 7,39 posto) HNB podsjeća kako su banke dužne pri izračunu novog otplatnog plana koristiti kamatne stope koje su primjenjivale na istovrsne kredite u eurima.

'U praksi je moguće da su pojedine banke odobrile razmjerno malen broj usporedivih eurskih kredita, što bi pogotovo mogao biti slučaj za banke koje su imale konkurentne kredite u francima. U tom slučaju, kamatne stope korištene u otplatnim planovima za takve eurske kredite mogu znatno odstupati od vaganih statističkih prosjeka kamatnih stopa na kredite u otplati koje u agregatnom iskazu za kredite u eurima objavljuje HNB, za razdoblje od konca 2011. (op.a. tek od tad HNB vodi podatke o kamatnim stopama)', objašnjavaju iz HNB-a.

Podsjećaju kako su sve strane koje su sudjelovale u izradi modela konverzije na vrijeme bile upoznate s činjenicom da će se njezini učinci znatno razlikovati ovisno o karakteristikama pojedinih kredita.

'Uostalom, i mediji su iscrpno izvješćivali o činjenici da će konverzija najviše umanjiti anuitete dužnika s kreditima kraće ročnosti, jer ukidanje plafona kamatne stope od 3,23% ima razmjerno blag učinak na povećanje tih anuiteta, kao i dužnika koji su kredite u francima podigli pri kraju razdoblja u kojemu su bili odobravani, 2007. i 2008. godine. Posljedica je to i razmjerno niskog tečaja franka, i manje razlike kamatnih stopa u odnosu na kredite u eurima u 2007. i 2008. godini, kao i kraćeg razdoblja otplate uz povoljno djelovanje niskog tečaja i kamatnih stopa na anuitete', napominju iz HNB-a.

Dodaju i kako su se banke razlikovale u kamatnim stopama koje su nudile, odnosno u pojedinim su bankama kamate na kredite u eurima bile znatno više od onih na kredite u švicarskim francima, zbog čega su potrošači u tim bankama dominantno podizali kredite u švicarskim francima. To je također jedan od razloga zašto su kamatne stope ponuđene kod konverzije u nekim slučajevima više od očekivanih, tvrde iz HNB-a.