Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) raspravljao je na sjednici u petak o sistemskim financijskim rizicima, te je upozorio na povećane kamatne rizike, izvijestio je HNB, zbog čega nije isključeno buduće dodatno postroženje makrobonitetnih mjera
“U slučaju usporavanja ili preokreta financijskog i gospodarskog ciklusa, povišena razina zaduženosti povećava osjetljivost kućanstava i banaka na moguće šokove, dok dugotrajno razdoblje vrlo visokog rasta cijena nekretnina povećava rizik njihova snažnijeg pada”, upozorava se u priopćenju HNB-a.
U prvoj polovini 2026. godine, istaknuto je, izloženost domaćeg financijskog sustava sistemskim rizicima ostala je umjereno povišena, što ponajviše odražava izraženi rast kredita privatnom nefinancijskom sektoru i izrazit rast cijena stambenih nekretnina.
vezane vijesti
Cikličke ranjivosti
Iako ta kretanja dijelom odražavaju povoljno makroekonomsko okružje, naveli su, u kojem rast raspoloživog dohotka i snažno tržište rada podupiru potražnju, rast kredita i cijena nekretnina nadmašuje rast dohodaka, povećavajući cikličke ranjivosti.
“Rast dugoročnih kredita s fiksnim kamatnim stopama i ulaganje banaka u dugoročne dužničke vrijednosne papire posljednjih godina povećava kamatni rizik kojemu su banke izložene, a unatoč zaštiti od tih rizika putem izvedenica, banke ga ne mogu ukloniti u potpunosti”, navodi se u priopćenju.
S obzirom na to, dolazi do rasta troška zaštite od povećanog kamatnog rizika za banke, što ih potiče da vraćaju u ponudu kredite s promjenjivom kamatnom stopom, uz početno razdoblje fiksiranja, “što ovisno o kretanju tržišnih kamatnih stopa može biti rizično ponajprije za potrošače, a u određenim okolnostima i za banke”.
Strože makrobonitetne mjere
HNB je napomenuo da su glavni potencijalni okidači za materijalizaciju domaćih rizika i dalje vanjski - utjecaj nestabilnih geopolitičkih odnosa i vojnih sukoba na gospodarstvo te povišene valuacije dionica na globalnim financijskim tržištima.
Također su podsjetili na makrobonitetne mjere ograničavanja nakupljanja novih rizika i jačanja otpornosti financijskog sustava, kojima su od srpnja 2025. godine ograničeni kriteriji kreditiranja potrošača te kojima će od 2027. godine banke morati povećati stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala na 2 posto.
Ako se nastave povećavati rizici za financijsku stabilnost, upozorava se u priopćenju, HNB će dodatno postrožiti makrobonitetne mjere.
