"To je, ja bih rekao, jedna vrsta nadogradnje. Konvencija UN-a o pravu mora potiče na to. 120 država u svijetu je proglasilo (IGP). To je zapravo uredniji pristup reguliranju odnosa između obalnih država", istaknuo je Grlić Radman na konferenciji za medije u Banskim dvorima.

Najavljeno je da će Hrvatska i Italija svoje IGP-ove proglasiti u siječnju. "IGP je bolja varijanta ZERP-a", dodao je hrvatski ministar.

Ministar je naglasio da se IGP proglašava sukladno pomorskom zakoniku, Konvenciji UN-a o pravu mora i zakonodavstvu EU-a te da će taj pojas ostati morski prostor u kojem će sve države "ne dirajući suverena prava i jurisdikciju Hrvatske uživati međunarodnim pravom zajamčene slobode i prava". Dodao je da ovo pitanje "nije od jučer", nego se "već neko vrijeme razmatra". 

"Kada imate dvije susjedne zemlje, kada dijelite zajedničke interese i imate pogled na zaštitu Jadrana jer je to zajedničko more, onda svakako želite djelovati zajedno", rekao je Grlić Radman.

Državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko-Zgombić poručila je da 2003. godine nije bila praksa imati proglašeni IGP u Sredozemlju. Podsjetila je da je tada Francuska imala ekološki pojas, Španjolska ribolovni pojas, a Hrvatska je naposljetku proglasila ZERP. 

"Kako smo tada već bili svjesni da idemo prema Europskoj uniji, željeli smo tada kopirati upravo onu praksu što su imale druge države članice u Sredozemlju", rekla je Metelko-Zgombić. 

Istaknula je da je sada njihov "cilj i ideja da se zaista zaštiti Jadran, a Jadran u ovom trenutku s one talijanske strane nije zaštićen".

"Taj dio je još uvijek u režimu otvorenog mora, tako da su ribarice i trećih država mogle dolaziti s te strane i tu obavljati ribolov", rekla je državna tajnica.