Intervju: goran car

Direktor Combisa: Kultura pametnog pomaže cijelom društvu i gospodarstvu, ali manjak ljudi mora biti tema broj jedan - bez toga nema napretka

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 14.04.2022 13:38
  • Objavljeno 14.04.2022 u 13:36
Goran Car

Goran Car

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Combis

Pred Hrvatskom je velik potencijal da novcem, bilo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, bilo fondova EU-a ili digitalnim vaučerima napravi velik digitalni iskorak i u kratkom roku preskoči nekoliko stepenica u dostizanju konkurencije iz Europske unije. Član Uprave i glavni direktor Combisa Goran Car za tportal poručuje da ključna tema za sve nas mora biti nedostatak ljudskog kapitala, jer bez ljudi nema napretka.

Proteklih godina svjedočimo širenju kulture pametnog. Gotovo svaki uređaj, cijele industrije, pa i gradove nazivamo pametnima. Što po vama pretpostavlja kulturu pametnog i kakva je u njoj uloga Combisa?

Tehnologija služi tome da bismo radili nešto pametnije, da bismo radili bolje. Ovo što danas zovemo pametnim tehnološki je iskorak koji se nedavno pojavio i koji nam omogućava automatizirano odlučivanje. Nešto što je uvijek ovisilo o jednoj ili više osoba danas se može do određene mjere automatizirati. Da budem precizniji, ljudsko znanje možemo pretočiti i predefinirati, zbog čega jedna te ista osoba više ne mora raditi jedne te iste poslove. To zovemo i umjetnom inteligencijom, to su i pametni gradovi, a ima desetak pojmova kojima se to može opisati kao kultura pametnog. Ovisno o vremenu, pojam i definicija će se mijenjati.

Objasnite na primjeru, kako izgleda jedan grad kad postane 'pametan' i što se postiže time?

Kad govorimo o pametnim gradovima, radimo nešto što pomaže stanovnicima i ljudskom društvu, to je srž našeg posla. Mijenjamo kvalitetu života nabolje. Slično je i u tvornici koja može postati bolja i efikasnija. U tom smislu rekao bih da su dvije stvari glavne: prvo, postoji dobro sučelje za korisnika koji sve te informacije mora dobiti na jednom mjestu i tako da ih razumije, a drugo - što s tim kodiranim znanjem možemo napraviti da bi društvo postalo pametnije? Na primjeru pametnog grada, to je upravljanje energetskom i komunalnom efikasnošću, a ista logika vrijedi za sve ostalo što je 'pametno'. Ono što mi dajemo je informacija: moramo izmjeriti i detektirati da se nešto dogodilo, jesmo li uštedjeli vodu, jesmo li smanjili potrošnju energije, jesmo li omogućili distribuciju neke bitne informacije, poput one o upisu u vrtiće ili škole.

Combis je lider u segmentu pametnih gradova. Kakve pametne usluge možete ponuditi hrvatskim gradovima i kako ih činite efikasnijima?

Gradovima dajemo konkretnu vrijednost u smislu podataka i konkretnih akcija koje mogu poduzeti, bili to energetska efikasnost, pametniji javni prijevoz ili parking. Ključan je način na koji to prenosite korisniku. Možete imati tablicu s milijun unosa podataka o javnom prijevozu, u kojoj imate sve podatke za donošenje pametne odluke. Pitanje je samo koliko je ljudi spremnih izvući tu ključnu informaciju iz tablice, a taj broj ljudi jako je ograničen. Baš zato je važno da to dobro prezentiramo krajnjem korisniku. Primjera radi, ako znate da u gradu imate ukupno 34.000 parkirnih mjesta, to vam ne znači ništa, ali ako znate da imate tri slobodna parkirna mjesta na tri lokacije – e to je informacija i to je poanta onoga što radimo.

Goran Car, član Uprave i direktor Combisa

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Combis

U Hrvatskoj se proteklih godina konačno počelo više govoriti o digitalizaciji, a prema indeksu digitalizacije DESI, još smo uvijek ispod prosjeka. Vidite li priliku da se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti to promijeni i što bi po vama trebali biti ključni segmenti IT-ja u koje bi trebalo ulagati da javni i privatni sektor postanu konkurentniji?

Kao društvo i kao gospodarstvo dosta smo se pomaknuli naprijed. I to ne samo zbog pandemije, već smo se generalno pomaknuli. Problem je to što se nismo dovoljno pomaknuli, a to se vidi na osnovi raznih mjerenja, pa imamo vrlo velik prostor za napredak. Dobro je to da je novac dostupan, bili to NPOO, digitalni vaučeri ili neki drugi izvori. Novac nije problem i to je dobro, u tome nam EU i NPOO puno pomažu.

Što biste poboljšali i gdje bi bilo najbolje uložiti novac?

Ključna stvar za državu i ekonomiju kapacitet je da se iskoristi novac. On se mora efikasno potrošiti jer bismo ipak trebali preskočiti pokoju stepenicu da uhvatimo europski prosjek. Onoliko koliko uspijemo zadržati znanje i ljude, toliko ćemo biti uspješni u digitalizaciji i povlačenju novca. O tome ovisi naše napredovanje prema indeksu DESI.

Koji su to ključni sektori u kojima bismo s najmanje novca mogli napraviti najveće iskorake?

Prilike su svugdje podjednake. Postoje različiti fondovi za razna područja, a vjerujem da možemo adresirati svaki prostor kad je u pitanju digitalizacija, samo su drugačija rješenja i znanja koja nam trebaju. Imamo veliki prostor za napredak i ne postoji nijedna industrija koja više ne može napredovati. Tehnologija se mijenja i uvijek se nešto može poboljšati.

Goran Car, Combis

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

Sektor IT-ja, kao i svi sektori našeg gospodarstva, bori se s nedostatkom radnika. Kako se vi nosite s tim izazovom? Što ste učinili za ljude u 'novom normalnom', vremenu nakon pandemije covida?

Nedostatak ljudskog kapitala bit će ključan za buduće godine i u smislu generiranja novog znanja, ali u smislu zadržavanja i vraćanja postojećeg znanja. Bez ljudskog kapitala, kao zemlja ne možemo napredovati i to mora biti tema broj jedan. Plaće će morati rasti, morat ćemo se približiti europskim prosjecima tako da ljudi prestanu odlaziti. S druge strane moramo napraviti sve što možemo da ljudima bude što ugodnije raditi i da kvaliteta života postane bolja nego negdje vani. To nije zadaća samo države, već i svake tvrtke. Na tome smo počeli raditi prije nekoliko godina, imali smo fleksibilne načine rada, hibridni rad, programe Get Involved, druženja, socijalno odgovorno poslovanje; sve je to u Combisu postojalo prije pandemije. Ljudi se moraju osjećati zadovoljno i komotno, a dolazak na posao ne smije biti samo dolazak na posao.

Prije dvije godine nitko nije mogao ni pomisliti da će svijet poharati pandemija, niti da ćemo danas imati otvoreni rat u Europi. Kakav će trag covid i ruska invazija na Ukrajinu ostaviti na IT sektor?

Ono što se sad najbolje vidi od posljedica eksplozija je kibernetičkog kriminala. Jako se povećala površina za takve napade: nekad ste radili u uredu u kojem je bila određena količina računala s jednom serverom. Danas se radi sa sto lokacija, sto računala i sto povezanih uređaja. Danas je kibernetički napad puno lakše napraviti nego prije. Kriminalci su također počeli 'raditi od kuće' i vidimo izuzetno veliko povećanje napada. To je glavno područje u koje treba dodatno ulagati, uz digitalizaciju, kako bismo normalno radili i bili uspješni.

  • +1

Pet načina na koje zaštititi smartfon od hakera

Izvor: Profimedia / Autor: NN

O kakvim je točno napadima riječ, tko su mete?

Uglavnom se krađom identiteta ili kriptiranjem onemogućava rad, tako se želi doći do financijske koristi. Razne tehnologije u desetak godina kriminalu su dale savršen poslovni plan - imamo blockchain, a kriptovalute su savršeno sredstvo jer njima nitko ne može upravljati. Dosad ste mogli pratiti svaku financijsku transakciju, danas to više ne možete. Svaki proboj ima savršeno neukrotivo sredstvo za naplatu nedjela. Svjetske statistike kažu da manje od 0,05 posto svih kibernetičkih napada završi kaznom ili osudom, pa je to vrlo unosna 'industrija' s vrlo malo rizika. Treba poraditi na svijesti o kibernetičkim napadima, a na tome radi i Combis, jer čitavo društvo još uopće ne razmišlja o tome - kad ste na ulici, pazite na to gdje vam je novčanik, ali nitko ne pazi gdje mu je novčanik kad je na internetu.

Uskoro kreće i vaša konferencija DiscussIT. Ove godine u fokusu vam je suradnja između IT sektora i turizma. Što IT sektor može ponuditi turizmu?

Ideja je da iznesemo to kako IT sektor može pomoći turizmu, kao što može pomoći svakoj industriji ako na pravi način primijeni tehnologiju. Možemo pružiti tehnološku pomoć, a ima očitih rješenja, kao što su bežične mreže za hotele i kampove, digitalizacija procesa od ulaska u hotel do izlaska iz sobe te naručivanje hrane. Tu su i zaštita čitavog sustava i nove usluge koje se mogu ponuditi, no više o tome govorit ćemo na našoj konferenciji 12. svibnja s predstavnicima turističke industrije i s prijenosom uživo na tportalu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!