Donosimo detaljan pregled toga u kojim se područjima djelatnosti najviše isplati imati fakultetsku diplomu, gdje su najbolje prilike sa završenom srednjom školom, a u kojim granama i niža stručna sprema donosi iznadprosječna primanja
Državni zavod za statistiku (DZS) jednom godišnje objavljuje podatke o prosječnim plaćama prema stupnju stručne spreme i djelatnosti. Najnoviji podaci državnih statističara odnose za 2023. godinu. Imajte na umu da su otad neto plaće porasle pa su iznosi danas realno veći od deset do 15 posto (kad se uključi inflacija), ovisno o djelatnosti.
PROČITAJTE JOŠ Usporedba plaća u Hrvatskoj i Sloveniji: Javni sektor znatno profitirao
Visoka stručna sprema i dalje je najsigurnija ulaznica za visoke plaće, ali razlike među sektorima su značajne.
Gdje fakultetska diploma najviše vrijedi?
Fakultetske diplome u 2023. u prosjeku su donijele najviše plaće zaposlenima u automobilskoj industriji, odnosno u djelatnosti proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica, u kojoj je te godine za VSS kadar prosječna neto plaća iznosila čak 2343 eura. Oni bez diplome, sa završenom srednjom školom, imali su plaću od 850 eura, a oni s još nižom spremom primali su 751 euro.
vezane vijesti
Na drugom mjestu, s prosječnom neto plaćom od 2198 eura, nalazi se VSS kadar u zdravstvu, odnosno djelatnosti zdravstvene zaštite. Može se očekivati da će oni u pregledu DZS-a za 2024. preuzeti prvo mjesto jer su plaće u javnom sektoru brže rasle nego kod privatnika. Srednja škola je u zdravstvu donosila prosječnu neto plaću od 1130 eura dok je niža sprema imala plaću od 757 eura.
Društvene djelatnosti poput promidžbe i istraživanja tržišta također su među top industrijama u kojima se fakultetske diplome dobro plaćaju. U 2023. godini prosječna neto plaća za visokoobrazovane u ovom sektoru iznosila je 2173 eura, za SSS 1061 eura dok je niža sprema mjesečno primala 712 eura.
Na četvrtom mjestu nalazi se djelatnost proizvodnje električne opreme s prosječnom neto plaćom za VSS od 2168 eura. Srednja škola u toj djelatnosti donosi 1073 eura, a niža sprema 758 eura.
Fakultetska diploma omogućila je 2023. neto plaću veću od 2000 eura još u duhanskoj industriji (2128 eura), proizvodnji pića (2093 eura) te farmaceutskoj industriji (2038 eura).
PROČITAJTE JOŠ Kolike su stvarno plaće u prosvjeti i je li štrajk opravdan?
Na zadnja tri mjesta smjestili su se zračni prijevoz (1958 eura), računalno programiranje (1945 eura) i financijski sektor (1916 eura).
Najbolje plaćeni sektori za srednju i nižu spremu
Zanimljivo je to da su u nekim industrijama, poput zračnog prijevoza, VŠS zaposlenici ostvarivali veće plaće od VSS kadrova. Za fakultetski obrazovane radnike u zračnom prijevozu prosječna plaća bila je spomenutih 1958 eura, a zaposleni s višom stručnom spremom zarađivali su 2384 eura.
Sličan je slučaj i u djelatnosti skladištenja i pratećih djelatnosti u prometu. Oni s diplomom imali su prosječnu neto plaću od 1777 eura, a VŠS djelatnici primali su 2129 eura.
Prosječne isplaćene neto plaće pritom obuhvaćaju primanja zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja te primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi (dakle povrh neoporezivih isplata).
Kada je riječ o radnicima sa srednjom stručnom spremom, najbolja plaća u 2023. godini zabilježena je u informacijskim uslužnim djelatnostima, za koje su prosječne neto plaće iznosile 1548 eura. Slični iznosi ostvareni su i u računalnom programiranju te zračnom prijevozu, gdje su prosječne plaće za SSS kadar bile nešto niže, ali još uvijek solidne, oko 1400 eura.
Niža stručna sprema najbolje je bila plaćena u industriji osiguranja (1221 euro) te u djelatnosti skladištenja i pratećih djelatnosti u prometu (1010 eura).
