podatkovni centri

Facebook odustao od izgradnje 'banke podataka' jer potroši struje kao cijeli grad, stručnjaci nam pojasnili zašto je važno da se one grade baš na europskom tlu

  • Autor: L. Špiljak
  • Zadnja izmjena 21.11.2022 19:40
  • Objavljeno 21.11.2022 u 19:40
Krešimir Jurić

Krešimir Jurić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Podatkovni centar Križ / Setcor

Tehnologija se neprestano razvija i svijet se sve više digitalizira, što ne bi bilo moguće bez podatkovnih centara, kolokvijalno nazivanih i 'bankama podataka'. Riječ je o postrojenjima koja poduzeća koriste za spremanje i zaštitu podataka neophodnih za poslovanje, zaštićenih i u slučaju prirodnih katastrofa poput potresa, požara i poplave. Osim zanata i manjih obrta, danas gotovo da ne postoji poduzeće, tvrtka ili organizacija koji ne trebaju računala za obavljanje svakodnevnih poslova. Računala pak trebaju sustave i aplikacije za rad, stoga je primarna uloga podatkovnih centara podrška svim ključnim poslovnim aplikacijama i radnim opterećenjima koje organizacije koriste za vođenje svog poslovanja

Infrastruktura centara sastoji se od velikog broja servera, sustava napajanja, mrežnih kabela, tvrdih diskova te rashladnih tornjeva i klimatskih sustava. Nekoliko je vrsta podatkovnih centara te se rangiraju prema razini pouzdanosti i očekivanom vremenu neprekidnog rada.

Pojašnjava nam to Krešimir Jurić, direktor prodaje u Setcoru, te se u razgovoru za tportal osvrnuo na podatkovne centre globalno i u Hrvatskoj, na digitalnu i zelenu tranziciju, ali i odustajanje Mete od izgradnje podatkovnog centra u Nizozemskoj.

Podsjetimo, tehnološki gigant Meta odustao je od gradnje podatkovnog centra u nizozemskom gradiću Zeewoldeu nakon reakcije lokalnih aktivista. Taj je centar trebao trošiti energije koliko i grad od 460.000 ljudi, a sam Zeewolde ima tek 22.000 stanovnika. Premda je Meta odredila da energija može doći samo iz obnovljivih izvora, sam centar trošio bi deset posto trenutne proizvodnje energije vjetra u Nizozemskoj.

Poklopilo se to s trenutkom u kojem je Europska komisija dovršavala planove za suzbijanje energetski intenzivne tehnologije te se počela baviti utjecajem podatkovnih centara na okoliš. Prema nacrtu do kojeg su došli strani mediji, i takvi centri bi do 2025. mogli dobiti oznaku s detaljima o potrošnji energije i vode, baš kao hladnjaci ili perilice rublja.

'U budućnosti će biti važno utjecati na to otkud dolazi energija te postići ravnotežu kako bi se osigurao razvoj centara i zadovoljile njihove energetske potrebe. Pružatelji usluga u oblaku sa sjedištem u EU zasad imaju mali udio na tom tržištu, zbog čega je EU izložen sigurnosnim rizicima i ograničava potencijal ulaganja za europsku digitalnu industriju na tržištu obrade podataka. Povezujući to s primjerom iz Zeewoldea, za Europu je važno da ima podatkovne centre na svome tlu kako bismo imali sigurnu i učinkovitu infrastrukturu', ističe Jurić te očekuje porast broja podatkovnih centara na lokalnoj i globalnoj razini.

  • +5
  • +2

Podatkovni centar

Izvor: Profimedia / Autor: David Levene / Eyevine / Profimedia

'Kako se bude povećavao stupanj digitalizacije, tako će i potreba za naprednim podatkovnim centrima biti sve veća. Primjer iz Zeewoldea i cjelokupna geopolitička situacija u svijetu pokazali su da energetska učinkovitost i ekološka osviještenost moraju biti prioriteti kada se govori o izgradnji novih centara. Tehnološki napredak i razvoj morat će ići ukorak s principima ekološke održivosti i razvojem obnovljivih izvora energije kako ne bi došlo do sukoba između digitalne i zelene tranzicije', ističe Jurić.

Osvrnuo se i na stanje u Hrvatskoj, podsjetivši da je Europska unija u okviru Digitalnog kompasa postavila ciljeve vezane za podizanje stupnja digitalizacije za sve države članice do 2030. godine. No da bi se dostigli ti ciljevi, važno je imati razvijene podatkovne centre koji koriste tehnologiju najnovije generacije.

Podatkovni centar Križ

Podatkovni centar Križ

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Podatkovni centar Križ

'Posljednjih godina u Hrvatskoj su se dogodila značajna ulaganja u razvoj i izgradnju podatkovnih centara jer je jasno da je potreba za njima sve veća. Zasad jedino Podatkovni centar Križ u Hrvatskoj posjeduje certifikat treće razine koji označava visoku pouzdanost sustava, što je vrlo važno zbog sigurnosti', tvrdi Jurić.

Tvrtka Megatrend poslovna rješenja prije više od 15 godina izgradila je prvi privatni podatkovni centar, kasnije prodan Combisu, nekoliko centara ima Hrvatski Telekom, dva ima APIS IT (u Jastrebarskom i u svom sjedištu u Paljetkovoj ulici u Zagrebu), a imaju ih i DataBox, A1 Hrvatska, Altrus, KING ICT te varaždinski Cratis. Ove godine Sveučilišni računalni centar (Srce) završio je s uređenjem i opremanjem čak pet podatkovnih centara nacionalne e-infrastrukture HR-ZOO.

  • +18
  • +15

Otvorenje podatkovnih centara HR-ZOO-a

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Srce

S obzirom na to da Europska unija svojom dugoročnom strategijom želi ostvariti nulte emisije do 2050. godine, naš sugovornik kaže da možemo očekivati da će se u narednim desetljećima značajno povećati količina energije iz obnovljivih izvora. Usporedno s time, a kako bi se dostigli ciljevi Digitalnog kompasa, povećanje stupnja digitalizacije do 2030., sve više kompanija trebat će početi koristiti usluge u oblaku za koje su neophodni suvremeni podatkovni centri.

U izgradnji podatkovnih centara najveći izazov je pronalazak prave lokacije, s obzirom na to da centri zauzimaju puno mjesta i zahtijevaju dobru povezanost s električnom mrežom i internetom. 'Za opremanje i održavanje potrebni su veliko ulaganje i stručni kadar, ali s obzirom na to koliko se važnih podataka sprema u njima, nužno je koristiti samo najbolju opremu i kadar. Zbog toga je korisnicima isplativija kolokacija IT infrastrukture u ruke kompanija kojima je to primarno poslovanje od izgradnje vlastitih podatkovnih centara', pojasnio nam je Jurić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!