Prema analizi Financial Timesa u požarima je izgorjelo gotovo pola milijuna hektara površine, što je samo za pet najteži pogođenih zemalja eurozone, uključujući Grčku, Rumunjsku i Portugal, prouzročilo ekonomske gubitke od 3,1 milijardi eura. To je značajno više od 2,5 milijarde koliko je Europska komisija procijenila da će štete iznositi za cijelu EU.

Procjena se temelji na troškovima vraćanja odnosno obnove izgorjelih područja u njihovo prethodno stanje. No, ukupni će utjecaj u konačnici biti daleko veći.

Osiguravajuće kuće, stanovnici i tvrtke još uvijek zbrajaju štete na imovini, a države još nisu zbrojile štete nastale u turizmu kao ni troškove gašenja požara. S druge strane, troškove koji će nastati zbog dugotrajne suše tek treba zbrojiti. Pad vodostaja Rajne i Dunava već uzrokuje poremećaje u riječnom prometu i smanjenje proizvodnje.

Rekordno niski vodostaj Dunava utječe i na proizvodnju električne energije, kako u hidroelektranama, tako i u nuklearnim elektranama u Mađarskoj i Rumunjskoj koje koriste vodu iz rijeke za hlađenje reaktora.

Sarah Meier, stručnjakinja za klimatsku ekonomiju na ETH Zurich, za FT je istaknula kako bi stvarna ekonomska šteta od požara mogla biti više nego trostruko veća od godišnjeg prosjeka od 2,1 milijarde eura izgubljenog BDP-a. A ako požari dosegnu gradove, bit će ih puno, puno više, upozorava Meier.

No, neki od najvažnijih troškova požara, poput dodatnih hospitalizacija zbog onečišćenja zraka, rijetko se računaju u konačnu štetu.

Kolika će biti ukupna šteta od požara i vrućine neće biti poznato još nekoliko mjeseci. Ali već je sad jasno da će biti rekordna. I puno veća nego što je Europska komisija procjenjivala.