CRNE PROGNOZE

EIZ: Oporavak tek u drugoj polovici 2010.

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 28.07.2009 10:14
  • Objavljeno 28.07.2009 u 09:28
Sandra Švaljek

Sandra Švaljek

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Goran Mehkek

Nepovoljna gospodarska kretanja na početku ove godine i neizvjesnost oko stanja javnih financija utjecali su na pogoršanje izgleda hrvatskog gospodarstva, pokazuju najnovije prognoze Ekonomskog instituta, Zagreb. Očekuje se da će bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti za 5 posto, dok bi se realna potrošnja kućanstava mogla smanjiti za gotovo 9 posto. Analitičari EIZ-a smatraju da će oporavak gospodarstva trajati nešto duže nego što se ranije očekivalo pa pozitivne međugodišnje stope rasta u Hrvatskoj očekuju tek u drugoj polovici 2010.

Raspoloživi podaci o gospodarskoj aktivnosti u prvom dijelu godine pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo zahvatila snažna recesija, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly. Bruto domaći proizvod je u prvom tromjesečju pao za 6,7 posto na međugodišnjoj razini, potrošnja kućanstava smanjila se za gotovo 10 posto, investicije i izvoz su zabilježili dvoznamenkasti pad, dok se uvoz roba i usluga spustio za približno 20 posto. Nakon gotovo godinu dana kontinuiranog pada obujma industrijske proizvodnje i realne trgovine na malo, podaci za travanj i svibanj ipak pokazuju slabljenje negativnih trendova. Iako se radi o ohrabrujućim podacima, potrebno je pričekati još koji mjesec prije nego što se potvrdi stabilizacija trendova. Zaposlenost se od početka godine osjetno smanjuje, pa je u prerađivačkoj industriji u svibnju radilo 7 posto manje radnika nego godinu dana ranije.

Kreditna je aktivnost banaka u ovoj godini obilježena novim tendencijama. Krediti stanovništvu i poduzećima značajno su usporili, dok su se krediti državi snažno povećali. U prvih se pet mjeseci središnja i lokalna država zadužila za gotovo 10 milijardi kuna. Takva kretanja analitičare Ekonomskog instituta upućuju na zaključak da je država povećanim zaduživanjem 'istisnula' građane i poduzeća s tržišta kredita. Do potrebe za zaduživanjem je došlo zbog osjetnog pada prihoda državnog proračuna u prvom dijelu godine, dok su rashodi nastavili rasti.

Dok se čini da se svjetsko gospodarstvo postupno stabilizira, domaće gospodarstvo i ekonomska politika tek se nalaze pred ogromnim izazovima, navode analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb. Domaće gospodarstvo više ne može računati na značajnije fiskalne poticaje, a ni monetarna politika, koja se fokusira na održavanje stabilnosti tečaja da bi zadržala financijsku stabilnost sustava, ne može osigurati posebne poticaje gospodarskom rastu. U takvoj situaciji, oporavak gospodarstva mogao bi trajati nešto duže nego što se ranije očekivalo. Pozitivne se međugodišnje stope rasta u Hrvatskoj mogu očekivati tek u drugoj polovici 2010. godine, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, uz projekcije koje pokazuju da će bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti za 5 posto, dok bi se u idućoj godini stabilizirao uz nulti rast. Uz takvo kretanje gospodarstva, fiskalni bi se deficit, uz značajne napore, mogao smanjiti na 3 posto BDP-a.

Prema ocjeni analitičara Ekonomskog instituta, Zagreb, na buduća će kretanja utjecati brojni izazovi. Prije svega se to odnosi na mjere koje će poduzeti nosioci ekonomske politike i njihovu spremnost na provođenje nužnih, ali politički nepopularnih mjera s ciljem uspostavljanja kontrole nad stanjem javnih financija. Značajni su fiskalni rizici povezani s potencijalnim aktiviranjem državnih jamstava u slučaju da izvorni dužnici imaju problema s otplatom. Navodi se da je nužna stabilnost i povjerenje u javne financije, uz nadu da će se to učiniti smanjivanjem javne potrošnje, dok najavljeno uvođenje novih poreza kao alternative ima veće negativne učinke na gospodarstvo.

Velike nepoznanice postoje i oko uspješnosti turističke sezone, a ona je važna zbog ocjene budućih pritisaka na kretanje tečaja, kao i procjene proračunskih prihoda. Rizici dolaze i iz međunarodnog okruženja. Ukoliko potraje zastoj u pregovorima s Europskom unijom, to bi moglo imati negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, kao i kasniji oporavak svjetskog gospodarstva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi