Podaci Državnog zavoda za statistiku za prvih sedam mjeseci daju za pravo prvom potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću, koji je nedavno izjavio kako rezultati ovogodišnje turističke sezone nisu ništa revolucionarno.

Za razliku od Ostojiću dragih podataka turističkih zajednica prema kojima je u prvih sedam mjeseci Hrvatsku posjetilo 6,66 milijuna turista s ostvarenih 35,8 milijuna noćenja, podaci DZS-a govore da je u navedenom razdoblju broj turističkih dolazaka iznosio 6,45 milijuna, a broj noćenja 32,1 milijun.

Dakle, turističke zajednice izbrojale su 3,7 milijuna noćenja i 210 tisuću dolazaka više nego Državni statistički zavod.

DZS bilježi i znatno skromniji rast dolazaka i noćenja nego što proizlazi iz podataka turističkih zajednica. Prema Zavodu, u prvih sedam mjeseci broj turističkih dolazaka povećan je za 2,4 posto, a broj noćenja za 3,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je prema turističkim zajednicama broj dolazaka porastao za 3,8 posto, a broj noćenja za 5,4 posto.

Do ovako značajnih razlika u mjerenju turističkih rezultata dolazi zbog različitih metodologija izrade izvješća. Glavni razlog odstupanja leži u tretmanu vlasnika vikendica i članova njihovih obitelji. Za razliku od Zavoda koji vikendaše ne smatra turistima, izvještaji turističkih zajednica uključuju i njihove dolaske i noćenja.

Stručnjaci smatraju da izvještaji Državnog zavoda za statistiku daju realniju sliku jer se kreiraju na temelju preporuka Eurostata i Svjetske turističke organizacije, prema kojima boravak vlasnika članova obitelji i prijatelja u kućama i stanovima za odmor predstavlja nekomercijalni turistički promet.

Znatno skromniji rast dolazaka i noćenja koji bilježi DZS u odnosu na turističke zajednice upućuje na zaključak da su vikendaši imali presudnu ulogu u pumpanju ovogodišnjih turističkih rezultata. Tako su metodološka odstupanja otkrila i dobro poznatu istinu da u uvjetima opće besparice sve manje hrvatskih građana ljetuje u plaćenom smještaju, a sve ih više gostuje u vikendicama rodbine i prijatelja.