STROŽI UVJETI POSLOVANJA

Država reže ulaganja u fondove gospodarske suradnje

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 26.02.2012 12:17
  • Objavljeno 26.02.2012 u 12:17
Vlada rh

Vlada rh

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Milanovićeva vlada odlučila je smanjiti svoj angažman u fondovima za gospodarsku suradnju (FGS), koje je pokrenula Sanaderova vlada s ciljem oživljavanja investicijske aktivnosti. Uz mogućnost smanjenja Vladinog učešća u financiranju investicijskih projekata, FGS-ovima je srezana i godišnja naknada, koju naplaćuju za upravljanje

Prema novim pravilima, Vlada više neće pokrivati 50 posto investicijskih projekata koje financiraju fondovi, već će moći sudjelovati i sa samo 25 posto. Također, predviđeno je da Ministarstvo za poduzetništvo i obrt, nadležno za FGS-ove, može Vladine udjele prodavati kvalificiranim ulagateljima odabranim temeljem javnog poziva.

Druga ključna izmjena je smanjenje naknade za upravljanje. Maksimalna naknada od dva posto, koja se dosad mogla obračunavati svake godine, odsad će se moći obračunati samo za prvu godinu poslovanja, a u narednim godinama naknada će iznositi 1,375 posto veličine fonda. Odlukom je preciznije definirana i uplata u fondove, i to tako da će država i privatni ulagači uplaćivati sredstva tek nakon odobrenih ulaganja fonda od strane Povjereničkog odbora.

Milanovićeva Vlada smatra da će se novim pravilima bolje zaštititi javna ulaganja, a od FGS-ova očekuje aktivnije uključivanje u investicijski ciklus, osobito kroz financiranje projekata malih i srednjih poduzeća.

Nova 'pravila igre' zacijelo će otežati poslovanje FGS-ova, što potvrđuju i u Hrvatskoj Private Equity i Venture Capital asocijaciji (HVCA). 'Svjesni otežane gospodarske situacije, Fondovi gospodarske suradnje već neko vrijeme razgovaraju s predstavnicima Vlade u smislu prilagodbe rada fondova općem gospodarskom trenutku', kaže Mirna Maravić, predsjednica HVCA-e.

Pritom ističe da je naknada za upravljanje društvima u Hrvatskoj i dosad bila niža nego u većini europskih zemalja. 'Primjerice, JEREMIE fondovi u Rumunjskoj i Bugarskoj imaju visinu naknade od tri posto, čime Hrvatska ni u kojem segmentu ne odskače od europske prakse upravljanja FGS-ovima. Naknada se u skladu s međunarodnom praksom rada private equity fondova isplaćuje iz imovine fonda polugodišnje kako bi društva imala sredstava za svoje operativno poslovanje te kao takva ulazi u ukupnu vrijednost investicija, a svaka promjena izravno utječe na poslovanje fondova', pojašnjava Maravić.

Podsjetimo, fondovi gospodarske suradnje pokrenuti su još u vrijeme Sanaderove Vlade s ciljem poticanja razvoja gospodarstva jačanjem postojećih i pokretanjem novih gospodarskih subjekata, putem vlasničkog restrukturiranja kroz ulaganje dodatnog kapitala. U planu je bilo prikupiti dvije milijarde kuna kapitala, pri čemu su u financiranju trebali podjednako sudjelovati država i privatni investitori.

Od pet aktivnih FGS-ova dosad su samo dva iznjedrila investicije. Quaestus Private Equity odlučio je 25 milijuna kuna uložiti u poljoprivrednu tvrtku Fragaria, a Nexus FGS investirao je 40 milijuna kuna u izgradnju Podatkovnog centra Križ. Trenutno se još nekoliko projekata nalazi u završnoj fazi realizacije investicija, ukupne vrijednosti veće od 270 milijuna kuna.

'U skladu s navedenim, dosadašnji rad FGS-ova je unutar predviđenih planova i ocjenjujemo ga iznimno uspješnim, a dinamika i tempo ulaganja u skladu su sa svjetskom praksom private equity ulaganja. Zahvaljujući partnerskom odnosu s nadležnim institucijama, očekujemo nastavak uspješnog poslovanja te pozitivan kapilarni efekt za hrvatsko gospodarstvo u cjelini', zaključuje Maravić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi