Na prijedlog Ministarstva turizma, Vlada je u kolovozu prošle godine donijela uredbu kojom se povećavaju boravišne pristojbe za goste u hotelima, sobama, apartmanima, ali i za nautičare koji su usidreni u domaćim marinama
Dok se boravišna pristojba za turiste povećala za samo jednu kunu, boravišne pristojbe za nautičare otišle su u 'nebesa'. Ovisno o dužini plovila, neke od pristojbi povećane su i za 700 posto, zbog čega su pojedini nautičari već odlučili vezati svoje brodove u susjednim zemljama, primjerice u Sloveniji.
Sean Lisjak iz HGK-ovog udruženja marina za tportal je pojasnio kako su razgovori s državnim tijelima o problematici podizanja naknade počeli još u rujnu prošle godine, kada je Ministarstvo upozoreno da će zbog viših nameta vlasnici brodova početi odlaziti iz hrvatskih marina. 'Sada se to počelo događati', kaže Lisjak.
vezane vijesti
'Nakon Uskrsa mnogo je ljudi saznalo kolike su naknade i sada se sele u druge zemlje', dodaje. Vlasnik broda dužine devet metara, primjerice, od ove godine za trideset dana veza više ne plaća 500, već 1500 kuna. Ako je brod dugačak 12 ili više metara, pristojba za godinu dana penje se s 1300 na 7700 kuna. Najgore prolaze vlasnici brodova dužih od 20 metara jer za godinu dana veza umjesto 1700 plaćaju 14.500 kuna.
Rješenje za izbjegavanje plaćanja te visoke pristojbe je vrlo jednostavno - brod se priveže u Crnoj Gori, Grčkoj, Italiji ili još bližoj Sloveniji, a marina u Portorožu već bilježi navalu nautičara.
Efekt povećanja naknade na jednu domaću marinu je gotovo pa katastrofalan. Nju je ove godine napustilo 19 brodova, dok je 75 vlasnika plovila izrazilo nezadovoljstvo. Zbog odlaska 19 brodova koji su plaćali godišnji najam marina je ostala bez 12 milijuna kuna prihoda.
'Naš sektor u HGK-u zapošljava oko 2000 ljudi. Kako se može dogoditi da netko uredbom tim ljudima uzima kruh i plaću, ali i doprinose koje plaćamo?', pita se zaključno Lisjak.
