Što se tiče konkretnih brojki, to izgleda ovako: u 2017 je po navodima Njemačkog instituta za dionice u zemlji bilo oko 905.000 mladih dioničara (između 14 i 29 godina starosti). Četiri godine kasnije, u 2021., u Njemačkoj je već bilo 1,4 milijuna osoba mlađih pod 30 godina koje su investirale novac na burzi.

Dobrim dijelom za to su zaslužni i finfluenceri - uglavnom mladi ljudi koji rade za mlade ljude. Međutim, mnogi finfluenceri se nisu u toj branši aktivirali tek tijekom burzovnog booma. Često su to mladi koji se tim aktivnostima bave usput, dakle osobama koje su pokrenule vlastiti blog ili video-kanal uz studij ili drugi posao kojim se bave.

Neki od njih su se u međuvremenu tako dobro etablirali na tržištu da zapošljavaju suradnike te se mogu pohvaliti održivim poslovnim modelom, piše DW.

Među njima ima diplomiranih ekonomista ili bivših zaposlenika tvrtki koje su aktivne u financijskoj branši, to su ljudi koji prenose svoja znanja i koji su postali samostalni poduzetnici. Među finfluencerima ima i puno žena, koje se ciljano obraćaju ženskim followerima. Često se radi i o ljudima koji dolaze iz neke sasvim druge branše, ali su intenzivno proučili materiju.

Razina informacija koje oni nude se razlikuje po pitanju kvalitete, a razlike su ogromne. Finfluenceri na TikToku ili Instagramu, na workshopovima ili predavanjima nude solidno temeljno znanje o svijetu financija. Radi se o temama kao što su „kako otvoriti portfelj", „što je ETF", „kakvi planovi štednje postoje" ili „zašto je skrb za stare dane važna". Ta znanja se može na dobar način prenijeti publici preko video-filmova, podcasta ili tekstova.

Koje zamke postoje?

Nisu svi finfluenceri seriozni ponuđači ove vrste usluge. Postoje i neki tržišni akteri koji od svojih mušterija zahtijevaju visoke mjesečne kotizacije, a zauzvrat nude navodne savjete i strategije o tome kako se za samo nekoliko tjedana može postati milijunašem. Jednim dijelom se radi o poslovnim modelima koji mirišu na manipulaciju ili o klasičnim prevarama: između ostaloga postoje modelu u sklopu kojih oni ljudi koji "regrutiraju” nove mušterije tim "savjetnicima”, za to posredovanje dobiju novac.

A postoje i akteri koji svojim mušterijama eksplicitno savjetuju ulaganje u dionice ili neke druge vrste investicija. No, strategije ulaganja novca su u pravilu individualne, pa i kompleksne, tako da je jasno da savjeti o tome ne mogu stati u kratki reel, ili u kratki tekst ispod neke slike. Za to je potrebno detaljno znanje, znanje kojim ne raspolažu svi finfluenceri.

Kako prepoznati pouzdane?

Najprije bi se trebalo provjeriti kako finfluenceri zarađuju svoj novac? Pozitivno je u svakom slučaju ako ponuđači te vrste usluge na transparentan način komuniciraju visinu naknade koju zahtijevaju za neki seminar ili savjetovanje.

Lampica za upozorenje bi se trebala upaliti kad se radi o "reklamnim partnerstvima" – pogotovo s financijskim partnerima. Kada finfluenceri svojim mušterijama preporuče proizvode svojih partnera, onda oni pod upitnik stavljaju svoju neovisnost, a i vjerodostojnost. Treba biti oprezan i kad se radi o takozvanim „affiliate-linkovima", odnosno kada finfluenceri preko linkova "vode” mušterije prema financijskim proizvodima svojih partnera. Tu treba imati na umu da finfluenceri zarađuju uvijek kada investitori nešto kupe preko tog linka. Što veći doseg, veća i potencijalna zarada.

Uvijek si treba postaviti i pitanje: tko uopće nudi financijske savjete? Što o toj materiji zna i može znati finfluencer? Zašto preporučuje upravo taj proizvod? A ne neki drugi? Zato je dobro uvijek samostalno provjeriti informacije koje daju finfluenceri te ispitati radi li se doista o istini ili ne, odnosno koliko je istine u svemu tome?

Može se pratiti i nekoliko finfluencera, kako bi se stekla sveobuhvatnija slika. Pogotovo u lošim burzovnim vremenima, dakle u fazama u kojima portfelj bilježi negativan trend, treba biti u načelu skeptičan prema "vrućim savjetima”, odnosno ne dozvoliti da se emocionalno reagira na novonastalu situaciju.