Kristalina Georgieva

Doktorirala ekonomiju na Institutu Karl Marx u Sofiji, vodila resor Nevena Mimice i Svjetsku banku, a sada dolazi na čelo MMF-a

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 12.09.2019 21:28
  • Objavljeno 12.09.2019 u 21:28
Izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva tijekom sastanka s francuskim ministrom gospodarstva i financija u Parizu 23. kolovoza 2019.

Izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva tijekom sastanka s francuskim ministrom gospodarstva i financija u Parizu 23. kolovoza 2019.

Izvor: AFP / Autor: N.N./AFP

Mjesto izvršne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda ispraznilo se odlaskom Christine Lagarde na poziciju predsjednice Europske središnje banke, a Georgievu čekaju ozbiljni izazovi, poput situacije u Argentini, prijeteće svjetske recesije i financija samog fonda

Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je početkom tjedna da je istekao rok do kojeg su se primale kandidature za poziciju izvršnog direktora te institucije i da je na njihov poziv stigla samo jedna prijava. Francuskinju Christine Lagarde, koja bi krajem listopada trebala preuzeti funkciju predsjednice Europske središnje banke i koja se na čelu MMF-a nalazi od 2011. godine, tako će po svemu sudeći naslijediti Kristalina Georgieva.

Bugarska ekonomistica već se gotovo tri godine nalazi na funkciji glavne izvršne direktorice Svjetske banke, a nakon što je ostavku na predsjedničku poziciju te institucije početkom ove godine podnio Jim Yong Kim, Georgieva je jedno vrijeme izvršavala obje funkcije. Šezdesetšestogodišnja Georgieva iza sebe ima vrlo impresivan životopis. Sedamdesetih godina magistrirala je političku ekonomiju i sociologiju te doktorirala ekonomiju na Višem institutu za ekonomiju Karl Marx u Sofiji, a koji danas nosi ime Sveučilište nacionalne i svjetske ekonomije.

Profesionalnu karijeru počela je na istom sveučilištu, na kojem je predavala do početka devedesetih, a među impresivnim imenima sveučilišta na kojima je provela dio karijere nalaze se i London School of Economics, Massachusetts Institute of Technology te Harvard Business School. U Svjetskoj banci radi od 1993. godine, da bi se od 2010. do 2016. preselila u Europsku komisiju. U kabinetu Joséa Manuela Barrosa bila je povjerenica za humanitarnu pomoć i krizni menadžment te za međunarodnu suradnju i razvoj (na toj poziciji naslijedio ju je Neven Mimica), a u Junckerovu kabinetu dvije godine bila je zadužena za proračun i ljudske resurse. Nakon toga vratila se u Svjetsku banku.

Britanski dnevnik The Financial Times izdvojio je pet glavnih izazova s kojima će se po dolasku na čelo Fonda morati suočiti Georgieva. Očekuje se da će nastaviti stopama Christine Lagarde po pitanju borbe s klimatskim promjenama te poticanja sudjelovanja žena u radnoj snazi i smanjivanju nejednakosti između bogatih i siromašnih. Kao dugogodišnja zaposlenica Svjetske banke, Georgieva ima nešto više iskustva od Lagarde kad su u pitanju razvojni projekti, no manje makroekonomske prakse s financijskim problemima razvijenih i nerazvijenih država.

Izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva i direktorica MMF-a Christine Lagarde na samitu G20

Izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva i direktorica MMF-a Christine Lagarde na samitu G20

Izvor: EPA-EFE / Autor: SHAWN THEW/EPA-EFE

Jedan od gorućih problema koje će morati rješavati Georgieva situacija je u Argentini. Provedba najvrednijeg programa pomoći u povijesti MMF-a, od čak 57 milijardi dolara, došla je u pitanje nakon zaokreta u političkoj situaciji u Južnoj Americi. MMF-ov program odobren je s vjerom u reforme predsjednika Mauricija Macrija, no prema trenutnim očekivanjima, njega bi na predsjedničkoj poziciji mogao smijeniti Alberto Fernández, populist koji ne gaji previše simpatija prema MMF-u i interesa prema uvjetima zajma. Vijesti o tome da bi Macri mogao izgubiti na izborima nedavno su srušile vrijednost argentinske valute, čime je porasla i vjerojatnost da će MMF morati refinancirati i ponovo pregovarati o sadašnjem aranžmanu.

Georgieva će se morati suočiti i s globalnim usporavanjem ekonomije. Prognoze samog fonda o svjetskoj ekonomiji su u padu i sada se očekuje da će globalna privreda ove godine ostvariti rast od 3,2 posto, u usporedbi s lanjskih 3,6 posto i 3,8 posto ostvarenih u 2017. Padajući trend povećava rizik da će države trebati pomoć MMF-a.

Kristalina Georgieva morat će se suočiti i s globalnim usporavanjem ekonomije

Kristalina Georgieva morat će se suočiti i s globalnim usporavanjem ekonomije

Izvor: EPA-EFE / Autor: SALVATORE DI NOLFI/ EPA-EFE

Trgovinski rat između Sjedinjenih Američkih Država i Kine treća je velika briga s kojom će se morati nositi nova čelnica Fonda. Sukob dviju ekonomskih velesila nije samo usporio svjetsku ekonomiju, već je u centar stavio i međunarodne institucije poput MMF-a. Georgieva, kao i Lagarde, ima dobre odnose s obje države, no MMF bi se lako mogao naći na vjetrometini ako se bilo koja od te dvije države odluči suprotstaviti istraživanjima i prognozama Fonda.

Na stolu glavne izvršne direktorice Fonda naći će se i sporazum između Fonda i SAD-a, o kojem je pregovarala Lagarde, a kojim se dogovara novi krug financiranja Fonda i temeljem kojeg bi se sredstva na raspolaganju MMF-a trebala kretati oko iznosa od bilijun dolara. No mnogi u Fondu sumnjaju da će taj iznos biti dovoljan u slučaju nove recesije ili financijske krize. U idućem krugu pregovora o financijskim izvorima Georgieva bi trebala postići ono što nije uspjelo Lagarde, a to je permanentno povećanje u izvorima sredstava iz velikih država u razvoju u zamjenu za njihovu veću ulogu u vođenju Fonda. To je potez kojem će se vjerojatno protiviti i EU i SAD. Europa i SAD još od Drugog svjetskog rata održavaju neformalni dogovor da predsjednika Svjetske banke imenuju SAD, a šefa MMF-a daje Europa.

  • +3

Kristalina Georgieva

Izvor: AFP / Autor: N.N./AFP

Uz sve to, Georgievu čekaju uobičajeni problemi s državama koje su, uz Argentinu, redoviti klijenti Fonda, a koje nikako ne uspijevaju stabilizirati svoje ekonomije i financijske sustave, poput Pakistana i Ukrajine. U ukrajinskom glavnom gradu Kijevu nadaju se da će do kraja godine uspjeti dogovoriti novi aranžman s Fondom. Pakistan je ljetos uspio dogovoriti nove zajmove unatoč prigovorima SAD-a da će se taj novac iskoristiti za vraćanje dugova Kini, no postoje sumnje u konačnu provedivost aranžmana.

U MMF-u očekuju da će Georgieva dovršiti razgovore s Izvršnim vijećem Fonda, koje mora odobriti njeno imenovanje, do početka listopada i da će do tada Fond imati novu čelnicu. Georgieva bi tako trebala postati prva osoba iz nerazvijene zemlje na čelu Fonda. Kao mogući kandidat spominjala se još tijekom ljeta, ali je Velika Britanija najavljivala da će imenovati svog protukandidata. U jednom trenutku se kao protukandidat Georgievoj spominjao i bivši nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem, no u glasanju provedenom elektroničkom poštom ministri financija EU-a su u konačnici izabrali Georgievu. Bugarska ekonomistica pokazala je dosad da se uspješno nosi sa svim izazovima međunarodnih financija i valja se nadati da će taj niz nastaviti i na čelu MMF-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!