Kreativna korupcija

Dok se Hrvati bore s vjetrenjačama, Ukrajinci muče muku s nevjerojatno proždrljivim miševima

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 14.06.2020 22:19
  • Objavljeno 14.06.2020 u 22:19
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Sibylle A. Mller / Alamy / Alamy / Profimedia

Ukrajincima su miševi pojeli žita iz državnih rezervi u vrijednosti od 30 milijuna dolara. Miševi imaju imena, radna mjesta i moraju odgovarati za proždrljivost, grmi vlast. Korupcija je u Ukrajini golem problem, od 180 zemalja Transparency International smješta je na 126. mjesto, što je nakon Rusije čini drugom najkorumpiranijom zemljom u Europi (Hrvatska je 63.). MMF joj je joj obećao 5,5 milijardi dolara pomoći za gospodarski oporavak zemlje, ali uz uvjet da pokaže realne rezultate u deratizaciji pohlepnih mišeka

Znate li koliko miš može pojesti žita? Puno, jako puno, naročito u silosima ukrajinskih državnih rezervi.

'Miševi imaju imena, radna mjesta i moraju odgovarati za proždrljivost u skladu sa zakonom', reagirao je savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Mihail Apostol na najnovije otkriće da su mišići pojeli državnih rezervi žita u vrijednosti od 30 milijuna dolara. Zbog te najnovije korupcijske afere javnost se ozbiljno zabrinula, a netko je izračunao da je to dovoljna količina da se napuni 2700 kontejnera, što je previše čak i za najpohlepnije glodavce.

Koliko je otkriće tragično, toliko je na društvenim mrežama izazvalo nevjericu i salve viceva. Kijevljanin Roman Grabešhov na Facebooku je izračunao da bi se tom količinom moglo nahraniti gotovo milijardu miševa, dok je na istoj mreži Mickey Mouse skrušeno priznao krivnju.

'Sigurnost 40 milijuna građana besramno je ukradena i prodana', gnjevno je dodao doministar Apostol, nakon što je sada već bivši čelnik Agencije za državne rezerve Jaroslav Pohoril skrušeno priznao da mu je na dnu vreće ostalo samo – tri posto rezervi žita!

Dok je u nas trenutačno aktualna afera oko vjetroelektrana, Ukrajinci se bave žitnim zalihama. Ukrajinski miševi na tu su ideju možda došli po uzoru na hrvatske, a koji su desetljeće ranije u nekadašnjoj tvrtki Đakovštini očistili zalihe državnog Ravnateljstva za robne zalihe vrijedne 55,7 milijuna kuna, pa novi slučaj još jednom dokazuje da grabež ne poznaje granice.

Ukrajinska pljačka državnih robnih rezervi nevjerojatno podsjeća na slučaj Đakovština

Ukrajinska pljačka državnih robnih rezervi nevjerojatno podsjeća na slučaj Đakovština

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović/PIXSELL

Korupcija je u Ukrajini golem problem te komplicira situaciju nakon ruskog odcjepljenja Krima i ovogodišnje pandemije koronavirusa. Od 180 zemalja po percepcijskom indeksu Transparency Internationala, prošle godine našla se na 126. mjestu, što je nakon Rusije čini drugom najkorumpiranijom zemljom u Europi (Hrvatska je 63.), pa je Međunarodni monetarni fond obećao 5,5 milijardi dolara pomoći za gospodarski oporavak zemlje samo uz uvjet da pokaže realne rezultate u borbi protiv mita i korupcije.

Na krilima obećanja da će to konačno činiti on, bivši komičar Vladimir Zelenski lani je izabran za predsjednika, ali se brzo pokazalo da je realna politika malo surovija od one kojom se Zelenski bavio kao junak popularne televizijske serije 'Predsjednik'. Umjesto da se baci u lov na domaće lopine, Zelenski se već prvih dana mandata zapetljao u aferu vezanu uz Donalda Trumpa, optuženog da je od njega tražio pokretanje istrage o ukrajinskim poslovima Huntera Bidena, sina demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena, u zamjenu za isplatu 250 milijuna dolara vojne pomoći toj istočnoeuropskoj zemlji.

  • +12
  • +9

Vladimir Zelenski

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kako se othrvati napasti? Savjet bi možda mogli dati susjedi. Primjer bi mogla biti moskovska Gradska uprava jer je nedavno među svojih 30.000 zaposlenika, uključujući zamjenike i savjetnike gradonačelnika, podijelila vodič u obliku stripa sa savjetima za to kako se učinkovito othrvati napasti, tipa: smijete primati poklone u vrijednosti do 3000 rubalja (292 kune), ali ih ne smijete uzimati redovito od iste osobe.

Rumunji također nude kreativan pristup. U internetskom Muzeju korupcije izložili su slike u različitim tehnikama, naslovljenima 'Mito na groblju' ili 'Kobasice i alkohol'. Prva se referira na slučaj ministra financija Dariusa Vâlcova, a koji je – valjda po onoj da mrtvi ne govore i ne čuju - za mjesto primopredaje keša izabrao groblje, dok se druga odnosi na slučaj bivšeg ministra poljoprivrede Decebala Traiana Remesa, trenutno u zatvoru zbog primanja 15.000 eura mita, šunki, kobasica i alkoholnih pića. Unatoč naporima, Rumunjska se nakon ulaska u EU 2007. još nije oslobodila plavih kuverti za liječničke usluge, usluge državne administracije i sveučilišne diplome.

'Naši korumpirani ljudi napravili su od podmićivanja pravu umjetnost. Neki slučajevi mita toliko su nevjerojatni da ne znate jesu li stvarni ili izmišljeni', stoji u dobrodošlici web muzeja.

Muzej korupcije u Ukrajini

Izvor: tportal.hr / Autor: The New York Times

Umjetnost je također naš javni zahod na Krešimirovu trgu, a koji Zagrepčane navodno stoji 40.000 eura, višestruko farbani tuneli, kao i obična tava u vojnoj kuhinji koju su Uganđani platili 780 dolara, dok im prosječna godišnja zarada prema podacima Svjetske banke iznosi tek malo više od 500 dolara. Visoku cijenu odgovorni u ministarstvu obrane Ugande opravdali su 'ratnom situacijom'.

Među 25 najgorih korupcijskih skandala od osnutka Transparency Internationala, ova organizacija ubraja grabež bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča, zbog kojeg su ukrajinski građani ostali kraći za 40 milijardi dolara državne imovine. Nakon njegova bijega iz predsjedničke palače 2014. istražne službe SAD-a, Velike Britanije, Latvije i drugih zemalja pomagale su ukrajinskoj vladi u otkrivanju načina na koji su Janukovič i njegova ekipa zvana Obitelj - uključujući bivšeg menadžera kampanje Donalda Trumpa, Paula Manaforta - koristili offshore utočišta za premještaj 700 milijuna dolara između 2008. i 2014. godine.

Zbog grabeža bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča građani Ukrajine ostali su kraći za 40 milijardi dolara državne imovine

Zbog grabeža bivšeg predsjednika Ukrajine Viktora Janukoviča građani Ukrajine ostali su kraći za 40 milijardi dolara državne imovine

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Opseg pljačke pokazala je već sama predsjednička palača na 140 hektara, uključivši kolekciju luksuznih automobila, farmu nojeva, čak štrucu kruha odlivenu u zlatu. U travnju 2017. ukrajinski su tužitelji oduzeli Janukoviču i njegovima 1,5 milijardi prisilno prisvojenih dolara, optuživši predsjednika da je na čelu zločinačke organizacije te imenujući 56 članova nazvanih Obitelj. Za vrijeme očeva mandata, Janukovičev sin Oleksandr postao je jedan od najbogatijih ljudi u zemlji i glavni mozak Obitelji koja je, tvrdili su tužitelji, prala državni novac u 400 tvrtki. Prema sudskim dokumentima, uzak krug oligarha skupljenih pod skutima Janukoviča izvukao je više od pet milijardi dolara kroz naftne, plinske i druge energetske tvrtke.

Tako je tvrtka Developments 32-godišnjeg oligarha Sergeja Kurčenka samo u jednoj godini imala 550 milijuna sumnjivih bankovnih transakcija. Bivši ministar energetike Jurij Bojko prebacio je 400 milijuna dolara državnog novca kroz latvijske banke za kupnju platforme za bušenje nafte koja stoji 248 milijuna. Gdje je nestala razlika, zna se. Redaju se tako primjeri nestajanja novca, ali državno tužiteljstvo nije daleko odmaklo jer se suočilo sa zidom nove vlasti u kojoj su sjedili bivši Janukovičevi ljudi, izjavila je suosnivačica i izvršna direktorica Centra za borbu protiv korupcije u Ukrajini, Daria Kalenjuk.

Janukovič danas živi u ruskom azilu, kao i sin Oleksandr i sinov prijatelj Kurčenko, Juriju Bojku nikada se nije sudilo, štoviše on se čak namjeravao kandidirati za predsjednika na posljednjim izborima. U odnosu na razmjere otimačine tih krupnih miševa, pojedeno žito državnih rezervi čini se mačjim kašljem.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!