'Obraćamo pažnju na procjene kretanja hrvatskog BDP-a, ali samo jednim okom', rekao je Danko Končar, dajući do znanja da je njegov biznis globalno orijentiran. Ističe da je za Brodotrogir, koji je u vlasništvu njegove tvrtke Kermas ulaganja, jedini održivi poslovni model gradnja brodova za vlastitu flotu. 'Brodotrogir neće još dugo biti u mogućnosti proizvesti brod po svjetskim cijenama, ali zato radimo za svoju flotu jer brodovlasnici puno teže idu u bankrot nego brodogradilišta', poručuje Končar.

U brojnim razgovorima s premijerom Milanovićem, Končar je uvidio da on shvaća pobleme s kojima se suočavaju investitori u Hrvatskoj, ali smatra da su promjene na tom planu prespore. Kao loš primjer navodi Zakon o strateškim investicijama, koji od investitora traži bankarsku garanciju prilikom aplikacije za stratešku investiciju. 'Zbog toga nijedan privatni projeket nije prošao' ističe Končar, pitajući se što je prije 'kokoš ili jaje'.

On smatra da sustav često dovodi investitore u situaciju da sami zaključe da je najbolje odustati. 'Oni koji nisu emocionalno vezani za Hrvatsku, brzo se povuku. Mi smo investirali 350 milijuna eura jer nam je to bio višak sredstava, ali da nam je to bilo od životne važnosti, drugačije bismo postupili', iskren je Končar.

Govoreći o trendovima u medijskom biznisu, Ivan Tolj, član uprave Styrie, naglasio je da će sljedeća godina biti bolna 'za sve sudionike koji su preostali, a na granici su da prežive'. Smatra da je nužna konsolidacija i u printanim i u digitalnim medijima te najavulje da će Styria aktivno sudjelovati u tom procesu. 'Samo od digitalnih sadržaja ne može se preživjeti. Morate imati print i okolo čitav niz digitalnih sadržaja', tvrdi Tolj.

Ističe da je Styria u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina promijenila poslovni model te da sada posluje profitabilno jer su uz printane medije stvorili puno digitalnih platformi koje donose prihod. Trenutačno ostvaruju profitnu stopu od pet posto, a do 2016. planiraju je povećati na sedam posto koz rast tržišnog udjela. 'Planiramo povećati udjel u printanim i digitalnim medijima na 75 posto, tako da do kraja 2015. stvorimo portfolio s kojim ćemo moći iskoračiti u regiju, prvenstveno u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu', otkriva Tolj.

'Hrvatska nije na razini povjerenja kao zemlje u regiji; 97 posto ljudi smatra da se ništa neće promijeniti, a to je prvi signal što se može očekivati sljedeće godine', rekla je Branka Slaveska, izražavjući pesimizam u pogledu kretanja BDP-a. Na upit o kvaliteti hrvatske radne snage, Slaveska je rekla da je ona izuzetno konkurentna, ali da joj nedostaje fleksibilnost. 'U usporedbi s regijom, što se tiče tehničke naobrazbe, nismo loši, ali što se tiče otvorenosti i prihvaćanja novih izazova, još imamo puno raditi', smatra Slaveska.

Berislav Horvat iz E&Y jedini je iskazao optimizam u pogledu brzog izlaska iz recesije. 'Mi radimo procjenu BDP-a i prema zadnjoj procjeni ova godina još je u minusu, a ako se budu provele bar neke promjene, očekujemo sljedeće godine 1,1 posto rasta, iza toga možda i dva posto', poručio je Horvat.