Riječ je o investiciji vrijednoj oko 200 milijuna eura, koja bi mogla postati jedna od najvećih industrijskih investicija u Hrvatskoj posljednjih godina, navodi Dnevnik.hr

Prema planu, transakciju će provesti novoosnovano društvo Afarak Steel Zagreb Hrvatska, iza kojeg stoji međunarodna metalurška grupacija Afarak, proizvođač specijalnih legura čije dionice kotiraju na burzama u Helsinkiju i Londonu.

Nakon dovršetka svih potrebnih procedura planirano je ponovno pokretanje proizvodnje uz tehnologiju talijanskog Danielija, jednog od vodećih svjetskih proizvođača opreme za metaluršku industriju.

Projekt predviđa uvođenje moderne mini mill tehnologije, koja omogućuje proizvodnju građevinskog čelika iz recikliranog metalnog otpada uz znatno manju potrošnju energije. U Sisku bi se proizvodile armature, žica i čelične šipke za građevinsku industriju.

Željezara, koja od 2024. godine ne posluje, trebala bi dobiti novu proizvodnu liniju za betonsko željezo te povećati kapacitet na oko 500.000 tona godišnje.

Za razliku od dosadašnjeg modela, nova proizvodnja bila bi prvenstveno usmjerena na hrvatsko i europsko tržište.

To bi imalo velik gospodarski značaj jer Hrvatska danas gotovo u cijelosti uvozi građevinski čelik, oko 400.000 tona godišnje. Pokretanjem domaće proizvodnje smanjila bi se ovisnost o uvozu, a domaći metalni otpad pretvarao bi se u sirovinu za hrvatsku industriju.

Projekt bi trebao otvoriti nova radna mjesta, potaknuti razvoj pratećih industrija te pridonijeti povratku stručnih kadrova u Sisak.

Končar smatra da projekt ima i širu stratešku važnost.

'Cijela Europa danas radi na jačanju vlastite industrije, a Hrvatska ne smije spavati. Željezara nije samo poslovni projekt nego ulaganje u industrijsko znanje, radna mjesta i dugoročnu gospodarsku otpornost zemlje', poručio je.

Dodao je kako posebno pozdravlja najavu Ministarstva gospodarstva i Vlade o osnivanju fonda za reindustrijalizaciju, koji bi trebao poduprijeti upravo ovakve projekte.

Ponovno pokretanje proizvodnje dolazi u trenutku kada Europska unija snažno potiče razvoj vlastitih industrijskih kapaciteta kako bi smanjila ovisnost o uvozu strateških proizvoda. Čelik pritom ostaje jedan od ključnih materijala za građevinarstvo, energetiku, promet i razvoj kritične infrastrukture, zbog čega se projekt smatra važnim i izvan lokalnih okvira.