Nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) od Vlade zatražila odgodu zakonskog povećanja minimalne plaće, sindikalisti su se pobunili, a ministar rada Marin Piletić i premijer Andrej Plenković poručili kako će bruto minimalac 2026. godine iznositi 1050 eura. Ta bi odluka trebala biti potvrđena tijekom petka na sjednici Vlade.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, Ivan Vidiš, ponovio je u HRT-ovoj emisiji "U mreži prvog" da Vlada do 2028. godine planira podići minimalac na 1250 eura bruto.

"Ove godine će rast biti 8,5 posto. Istaknuo bih da je pozicija Vlade RH vrlo jasna. Dobili smo povjerenje građana u kontekstu rasta dohotka i dosadašnjeg rasta plaća. Vrlo je jasno obećanje Vlade da se do kraja mandata nastoji postići minimalna plaća od 1250 eura bruto", rekao je i objasnio kako je došlo baš do povećanja od 8,5 posto.

"Ono što javnosti možda nije jasno je kako se dolazi do iznosa minimalne plaće pa se ostavlja dojam da je to paušalan postupak - što nije točno. Povjerenstvo je dugo zasjedalo prije same odluke i dalo je niz prijedloga. Tu su bili predstavnici akademske zajednice, poslodavaca i sindikata. Prijedlozi su se kretali između 2,89 posto do 16,49 posto povećanja. Kako vidite taj raspon, vidite da se vodilo računa o tome da rast bude podnošljiv poslodavcima", dodao je.

Sindikatima nije dovoljno

Ponovio je ono što je svima očito. Poslodavci su godinama protiv povećanja minimalca, dok sindikati smatraju da je povećanje nedovoljno. Stoga Vidiš tvrdi da se treba napraviti balans. Ako će neka tvrtka zbog povećanja minimalca imati problema u poslovanju, Vlada će uskočiti s mjerama, tvrdi Vidiš i dodaje da za njih prošle godine nije bilo velikog interesa.

Predsjednica sindikata graditeljstva Jasenka Vukšić upozorila je da gotovo pola milijuna ljudi radi za plaću koja je tek nekoliko desetaka eura veća od minimalca.

"Naravno da nismo do kraja zadovoljni. Kada vidite kako ljudi žive i koliki je broj ljudi koji ima minimalnu plaću - njih 150 tisuća, a oni koji imaju 20-30 eura veću plaću - njih je 350 tisuća. Tražili smo 1130 eura, a ovih 1050 nam je preskromno. U svakom slučaju smatramo da bi do kraja 2028. godine minimalna bruto plaća trebala narasti na 1550 eura", poručila je.

Rast dobiti poslodavaca, upozorila je, od 2019. do 2024. godine iznosio je 112 posto, dok je neto plaća porasla za 54, a minimalna za 69 posto.

'Vi ne znate kakvu plaću jedan majstor ima'

Član Gospodarskog socijalnog vijeća, Mirko Habijanec ustvrdio je da država ne regulira postupak kolektivnog pregovaranja na adekvatan način.

"Mnogi poslodavci ne razumiju da je kolektivno pregovaranje temelj plaće, pogotovo oni manji. Dolazimo u sustav u kojem vi danas ne znate kakvu plaću jedan majstor ima. Takva država nema budućnost. To u Vladi znaju, ali administracija koja upravlja cijelim sustavom je ispod nivoa koji to treba kontrolirati i provesti", rekao je te dodao da je problem i neadekvatan sustav obrazovanja.

Osvrnuo se i na tvrdnje da poslodavci ne mogu pratiti rast minimalca. "U građevinarstvu je dobit između šest i sedam posto. Međutim, točno je da neki poslodavci gledaju isključivo sebe, pogotovo oni iz drugih država. Oni ne vode brigu o radnim mjestima, socijalnom i školskom sustavu. Mi živimo ovdje, zakoni trebaju biti napravljeni za nas, a sve drugo je prolazno. Točno je da smo otvoreno tržište, ali s time se trebamo boriti", naglasio je Habijanec.

Upozorio je kako iz Hrvatske izlazi dvije milijarde eura kroz sustav javne nabave. "Gospodarstvenici iz trećih zemalja, koji nisu potpisnici sporazuma o javnoj nabavi i ne poštuju naše kolektivne ugovore, naravno da su na natječajima jeftiniji. Uzimaju naša radna mjesta. Uzimaju našim tvrtkama posao. Sve što se gradi u Hrvatskoj, naše tvrtke mogu napraviti, ali uz primjerene plaće i kontrolu. U Njemačkoj je nezamislivo da netko tko nije dio sustava kolektivnih ugovora može pristupiti javnoj nabavi", zaključio je.