Stoga je promjena metodologije ohrabrujuća vijest, smatra energetski analitičar i urednik portala EnergyPress Ivan Brodić, dodajući da bi građani cjenovno trebali biti zaštićeni, no treba pričekati objavu mjera sljedeći tjedan.

Osvrnuo se pritom na praksu u drugim europskim zemljama.

'Regularna metodologija uzima u obzir cijenu plina na relevantnim burzama, kao što su nizozemska i austrijska burza, tj. prosjek cijene u godinu dana. Ta burzovna cijena iznosi 80 posto izračuna cijene. Svjesni smo toga kako je tržište izgledalo protekle godine, nakon ruske agresije na Ukrajinu, zbog dugogodišnje okrenutosti Europe istočnom tržištu plina.

Danas je cijena plina na nizozemskoj burzi oko 50 eura po MWh. Gubici za distributere su i dalje očiti, čak i u situaciji u kojoj Vlada smanjuje PDV za plin, premda ne toliko veliki u slučaju da je primijenjena regularna metodologija', smatra Brodić.

Podsjeća na to da je nekoliko ljudi, pa i on sam, upozoravalo da bi se HERA mogla odlučiti na ovaj potez zbog zaštite kućanstava koja su 2022. imala prosječan trošak od 850 eura godišnje za plin. Prema regularnoj metodologiji, taj bi trošak dosegao blizu 2000 eura godišnje za plin. Na taj su potez HERA-u poticali, tvrdi, i da ne bi nastupio val nelikvidnosti distributera.

'Ako bi distributeri nabavljali plin po visokoj veleprodajnoj cijeni, a morali bi ga prodavati po niskoj, dogodio bi se val nelikvidnosti i napuštanja tržišta, što bi imalo negativne učinke na zaposlenost, punjenje državnog proračuna, ali i na HEP, jer bi morao preuzeti njihove korisnike.'

Brodić podsjeća na to da je Vlada obvezala Inu da HEP-u prodaje plin po cijeni od 41 euro za megavatsat. 'To HEP-u daje prostora da ne radi s gubitkom, no kada bi HEP preuzeo baš sve korisnike, postavlja se pitanje bi li imao dovoljno plina po toj cijeni. Dodatno, HEP je prošle godine ostvario gubitke pa se postavlja pitanje - ako ih bude dalje generirao, hoće li ih moći sanirati iz neke rezerve ranijeg dobrog poslovanja', kaže Brodić.

Smatra da je HERA ovim potezom i izmjenom metodologije otvorila mogućnost distributerima da minimiziraju evidentne gubitke u sljedećoj godini dugoročnim ugovorima. 'S druge pak strane, valja dati napomenu da nitko ne može predvidjeti što će biti s cijenom energenata ako dođe do recesije, koje se obveznička tržišta značajnije plaše ovoga tjedna. Ako uronimo dublje u usporavanje, past će potražnja za energentima, pa bi i burzovna cijena mogla padati', upozorava Brodić.

Situacija bolja od očekivanog?

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić podsjeća da je Vlada još prošle godine donijela uredbu prema kojoj će uzimati domaći plin po 41 euro i omogućiti ga kućanstvima kao mjeru pomoći do 2024. godine. 'Metodologija nije narušila uredbu niti je može narušiti. S jedne strane plin se može koristiti za kućanstva i za neprofitne institucije (bolnice, škole…), a oni koji žele mogu odabrati i tržišnu cijenu. Podržavam da se takve odluke donose na duže razdoblje, tako da kućanstva znaju u kojim okolnostima kupuju, da znaju raditi uštede ili ne', kaže nam Pudić.

Navodi da tržišna cijena ne odstupa puno od Vladine odluke – iznosi 46 eura, odnosno pala je ispod 50 eura po megavatsatu, što je, ističe Pudić, 'jako dobro i odrazit će se u budućnosti na potrošače, odnosno na poduzetnike'.

'Naravno da ima onih koji su ostvarivali profite, pa i onih koji su propali, no sad sve ovisi o tome koliko će brzo poduzetnici reagirati s obzirom na okolnosti, jer nagle promjene izazivaju to da se ograniče na veće rizike. U takvim rizicima je i veća marža jer ne mogu znati kakve će im biti cijene i hoće li roba uopće doći. Sve ovisi o ugovorima i rokovima koje su pravni subjekti dogovorili.

Europa je brzo reagirala i donijela uredbe o zapunjenosti skladišta, kao i Hrvatska, a upravo su ta puna skladišta, dobre vremenske prilike, tj. topla zima rezultirali današnjim nižim cijenama plina. U kolovozu prošle godine cijena plina bila je 350 eura po megavatsatu, a danas je ispod 50 eura. Skladišta su puna, zemlje imaju dovoljno kapaciteta, ubrzana je izgradnja LNG terminala, a sve to može pozitivno utjecati i na poduzetnike', zaključuje Pudić.