Swiss Re

Blaža sezona uragana smanjila gubitke od prirodnih katastrofa u 2025.

17.12.2025 u 02:07

Bionic
Reading

Prirodne katastrofe trebale bi u ovoj godini prouzročiti štetu od 220 milijardi dolara, manju otprilike za trećinu nego u 2024. zahvaljujući blažoj sezoni uragana na Atlantiku, izvijestio je u utorak švicarski reosiguravateljski div Swiss Re

Ukupni trošak osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa trebao bi se pak smanjiti za 24 posto, na 107 milijardi dolara, pokazuju preliminarne procjene švicarske tvrtke.

Manji iznos odražava ponajprije blažu sezonu uragana na sjevernom Atlantiku nego u 2024. godini, objašnjavaju stručnjaci Swiss Rea.

'Prvi puta u deset godina nijedan od tih uragana nije s američke obale ušao na kopno pa se očekuje da će osigurani gubici od tog rizika biti niski u 2025. godini', stoji u izvješću švicarske tvrtke.

Ovogodišnja sezona uragana obuhvatila je 13 tropskih oluja kojima su nadjenuta imena, uključujući tri uragana pete kategorije, Erin, Humberto i Melissu, ali nijedan od njih nije stigao do kopnenog dijela SAD-a.

Najskuplja oluja u 2025. godini bila je Melissa, koja je opustošila Jamajku, a prouzročila je veliku štetu i na Haitiju i na Kubi, s osiguranim gubicima procijenjenim na 2,5 milijarde dolara, prema švicarskom reosiguratelju.

Vjetar je dosezao brzinu i od 298 kilometara na sat, a obilne padaline izazvale su velike poplave, uz napomenu švicarske tvrtke da Melissa spada među najsnažnije uragane u povijesti koji su stigli do kopna.

Prijetnja 'konvektivnih' oluja

Snažne oluje i dalje su glavni uzrok gubitaka, ističu u Swiss Reu.

Osigurani gubici od oluja koje mogu pratiti jaki udari vjetra, tuča, tornado i poplava iznosili su ove godine 50 milijardi dolara, navode.

To bi svrstalo ovu godinu na treće mjesto po skupoći, nakon 2023. i 2024., ponajprije zbog jakih tornada u SAD-u u ožujku i svibnju.

'Svjedočimo kontinuiranom povećanju gubitaka koje izazivaju jake konvektivne oluje', rekao je voditelj odjela za procjenu rizika katastrofa u Swiss Reu Balz Grollimund.

Takve oluje predstavljaju ključni rizik za osiguravatelje zbog urbanizacije područja na kojima su česta pojava, veće vrijednosti imovine, visokih troškova gradnje i čimbenika poput starijih krovova, dodaje Grollimund. 

Tvrtke bi se trebale usredotočiti na kumulativni učinak češćih vremenskih nepogoda koje izazivaju manju štetu budući da jedna katastrofa sama po sebi rijetko rezultira velikim osiguranim gubitkom, naglašava.

Osigurana šteta u SAD-u čini 83 posto globalnog iznosa, napominju u švicarskoj tvrtki.

Požari u Los Angelesu na početku godine izazvali su najveću osiguranu štetu u povijesti osiguranja od te kategorije prirodnih katastrofa, od 40 milijardi dolara, izračunali su.

Jugoistočnu Aziju opustošilo je pak plavljenje rijeka i bujice u studenom, posebno u Vijetnamu, Tajlandu i Indoneziji, napominju u Swiss Reu, ne navodeći konkretne brojke.