HUB PREGLED:

'Banke su u koronakrizi održale tempo rasta kredita i niske kamate, unatoč padu prihoda i dobiti'

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 04.12.2020 12:21
  • Objavljeno 04.12.2020 u 11:50
Zdenko Adrović, direktor HUB-a

Zdenko Adrović, direktor HUB-a

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Banke su u koronakrizi uspjele održati tempo rasta kredita, niske kamatne stope i financijsku stabilnost unatoč velikom padu prihoda i dobiti - neto ukupni prihod je pao za 8,5 posto, a dobit za 44 posto, ocjena je Hrvatske udruge banaka (HUB) iz najnovije publikacije "HUB Pregled".

''Ova je kriza po mnogočemu posebna. Neki su sektori izrazito pogođeni (npr. turizam i ugostiteljstvo), dok neki drugi bilježe rast aktivnosti i zaposlenosti (npr. građevinarstvo i informacijsko-komunikacijske usluge). Slično dvojstvo se primjećuje unutar sektora banaka. Nastavak kreditnoga rasta i rasta omjera ukupnog kapitala, koji je dostigao povijesni maksimum od 25 posto, podsjećaju na pred-krizna vremena. S druge strane, oštar pad neto prihoda i dobiti podsjećaju na snagu covid-19 recesije čiji će se utjecaj na banke očitovati punom snagom u nadolazećem razdoblju. Unatoč tome, kapitalna snaga i održavanje rasta depozita i kredita pokazuju da su banke sposobne podržati izlazak gospodarstva iz krize", ističu analitičari HUB-a u publikaciji objavljenoj u petak.

Po podacima iz publikacije, u listopadu ove godine nastavljen je rast kredita stanovništvu po međugodišnjoj stopi od 3,5 posto (krajem listopada iznosili su 136,04 milijarde kuna).

Taj je rast, kažu u HUB-u, "očuvan zahvaljujući brzom porastu stambenih kredita po međugodišnjoj stopi od oko 10 posto, dok nenamjenski gotovinski krediti, koji su predvodili rast prije krize, više nisu u prvom planu zbog smanjenja potražnje koje je potaknuto prirodnim oprezom građana u uvjetima covid-19 recesije".

Krajem listopada stambeni krediti stanovništvu iznosili su 60,7 milijardi kuna, a nenamjenski gotovinski krediti 52,8 milijardi kuna. 

Iz HUB-a navode i da se u sektoru poduzeća stopa rasta kredita nastavila kretati u pozitivnom teritoriju uz stopu rasta od 3,7 posto, a stopa rasta kredita državi zadržala se na relativno visokih 10 posto, zbog rasta potreba za financiranjem proračuna.

"Usporedba tempa rasta kredita u državama članicama EU potvrđuje da se hrvatske banke nalaze u gornjim polovinama distribucija stopa rasta kredita stanovništvu i poduzećima, a kamatne stope su zadržane na niskim razinama, kao da je Hrvatska već uvela euro", ocjenjuju u HUB-u.

No, dodaju kako je do toga došlo usprkos značajnom smanjenju prihoda i dobiti banaka u Hrvatskoj. 

Tako navode da je u trećem tromjesečju 2020. došlo do daljnjeg smanjenja 12-mjesečne mjere profitabilnosti hrvatskih banaka - godišnji povrat na prosječnu aktivu (ROAA) smanjen je s 1,03 posto na 0,9 posto, a povrat na prosječni kapital (ROAE) sa 7,10 posto na 6,23 posto od drugog do trećeg tromjesečja. 

"To je treće tromjesečje zaredom u kojem se bilježi pad stopa dobiti. Omjeri profitabilnosti i dalje će se ubrzano smanjivati kako će pred-krizni kvartali izlaziti iz obračuna (sada se u obračunu nalaze još dva pred-korona kvartala - četvrti 2019. i prvi 2020.)", procjenjuju u udruzi banaka. 

Po podacima HUB-a, neto kamatni prihod banaka u prvih je devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 5,7 posto, na 7,55 milijardi kuna. Neto prihodi od naknada i provizija zabilježili su veće smanjenje, za 12,4 posto, na 2,4 milijarde kuna. 

Padovi su, ističu iz HUB-a, još i veći kada se promatra samo treće tromjesečje - neto kamatni prihod je pao za 5,9 posto, na 2,48 milijardi kuna, a neto prihod od naknada i provizija za 15,1 posto, na 852,4 milijuna kuna. 

Ukupan neto prihod iz poslovanja u prva tri tromjesečja ove godine iznosio je 11,02 milijarde kuna, što je smanjenje za oko milijardu kuna ili za 8,5 posto, dok je međugodišnje smanjenje samo za treći kvartal 10,9 posto. U trećem tromjesečju ove godine ukupan neto prihod iz poslovanja iznosio je 3,7 milijardi kuna, a u istom kvartalu lani 4,16 milijardi kuna. 

Banke u Hrvatskoj u prvih su devet mjeseci ove godine ostvarile dobit iz poslovanja prije oporezivanja u iznosu od 2,98 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini pad za 44,4 posto.

Neto dobit banaka u prva je tri tromjesečja ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje smanjena 45 posto, na oko 2,5 milijardi kuna, dok je samo u trećem kvartalu iznosila 812,9 milijuna kuna, što je međugodišnji pad za 37,5 posto. 

"Zanimljivo je da je neto dobit pala manje u trećem tromjesečju u odnosu na devetomjesečni kumulativ (37,5 posto naspram 45 posto). To se objašnjava usporenim tempom ispravaka vrijednosti u trećem tromjesečju (umanjenja vrijednosti koncentrirana su u prvoj polovini godine)", navode iz HUB-a.

Treba, dodaju, "očekivati da će se trend ispravaka vrijednosti na kraju godine ubrzati, jer je primjetno kvarenje kakvoće kreditnog portfelja".

Potkrepljuju to podacima da je omjer loših kredita u kreditnom portfelju stanovništva dostigao 6,73 posto (naspram 6,47 posto na kraju drugog kvartala odnosno 6,13 posto na kraju trećeg kvartala 2019.), dok je omjer u kreditnom portfelju poduzeća iznosio 13,18 posto, što je neznatno više nego na kraju drugog kvartala (13,03 posto) i još uvijek manje nego krajem trećeg kvartala 2019. godine (15,48 posto).

"Određenu rezervu u pogledu spomenute najave omogućuje privremena relaksacija supervizorskih pravila koja je na snazi u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Time su omogućeni moratoriji i druge mjere pomoći dužnicima", napominju iz HUB-a.

Po podacima koje iznose, do kraja listopada banke su odobrile 78,7 posto zahtjeva građana mjereno ukupnim iznosom (5,2 milijarde kuna) za 22.074 klijenta.

U sektoru obrta i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) odobreno je 80,1 posto zahtjeva mjereno iznosom (950 milijuna kuna) za 1183 klijenta, dok je u sektoru poduzeća vrijednosno odobreno najviše zahtjeva (17,3 milijarde kuna) ili 95,2 posto zatraženog iznosa za 2869 korporativnih klijenata, navode iz HUB-a. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!