Čak 87 posto mladih u Hrvatskoj štedi, a 44 posto samostalno ulaže novac, najčešće u kriptovalute. No istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) i Sveučilišta Algebra Bernays pokazalo je i da se velik dio mladih o financijama informira putem društvenih mreža i umjetne inteligencije. Direktorica HUB-a Tamara Perko u Dnevniku HRT-a upozorila je na rizike takvih savjeta, istaknuvši da eventualne financijske gubitke neće snositi ni influenceri ni umjetna inteligencija, već oni koji su novac uložili
Perko je rekla da su u HUB-u ugodno iznenađeni rezultatima istraživanja, posebno velikim udjelom mladih koji štede. Ipak, smatra da prostora za poboljšanje još ima, ponajprije kada je riječ o planiranju štednje.
'87 posto ih štedi što je zaista visok postotak, međutim ima prostora za poboljšanje, 37 posto ih nema jasan cilj za štednju. Dobro je imati jasan cilj za štednju, onda je to zaista usmjereno i može se primijeniti pravi financijski instrument', kazala je u Dnevniku HRT-a.
Istraživanje je provedeno u rujnu na uzorku od 503 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina.
vezane vijesti
Mladi najviše ulažu u kriptovalute
Perko je posebno iznenadio podatak da čak 44 posto mladih samostalno ulaže. Najpopularnije su kriptovalute, u koje ulaže 22 posto ispitanika, a slijede dionice i ETF-ovi s 19 posto. U investicijske fondove ulaže 13 posto mladih, dok ih 12 posto bira zlato.
Prema njezinim riječima, očekivano je da su mlađi ulagači skloniji riziku, no zanimljivo je da se ne okreću isključivo rizičnijim oblicima ulaganja.
'To su mladi ljudi koji su možda skloniji riziku nego ljudi starije dobi, međutim ono što me iznenadilo u toj strukturi ulaganja je što mladi ulažu i u zlato. Znači nije sve samo visoki rizik nego postoje i neki fundamentalni instrumenti ulaganja', istaknula je.
Upozorenje zbog društvenih mreža i umjetne inteligencije
Rezultati istraživanja pokazali su i koliko društvene mreže utječu na financijske odluke mladih. Financijske sadržaje na njima prati 62 posto ispitanika, a gotovo polovica onih koji ih prate barem je jednom donijela financijsku odluku potaknutu takvim sadržajem.
Također, 64 posto mladih koristilo je umjetnu inteligenciju za financijske teme. Perko upozorava da velika dostupnost informacija ne znači nužno i njihovu pouzdanost. Mladi su, kaže, izloženi brojnim savjetima, no pritom je važno razmotriti tko ih daje i kakve interese može imati.
'Dobivaju jako puno informacija i izloženi su jako puno informacija, međutim moramo znati da postoji i druga strana medalje', upozorila je. Naglasila je da odgovornost za financijske odluke uvijek ostaje na pojedincu, bez obzira na to odakle je savjet došao. 'Nikakav financijski influencer ili umjetna inteligencija neće podnijeti gubitak ako do njega dođe. Promislite i pazite od koga uzimate savjete', poručila je.
Upozorila je i da iza pojedinih preporuka mogu stajati komercijalni interesi koji korisnicima nisu odmah vidljivi. 'Ne znate što je u pozadini, je li neka komercijalna ponuda možda u pozadini. Naš savjet je uvijek ispitujte, propitujte, informirajte se na više mjesta i strana prije nego donesete financijsku odluku', dodala je.
Što se događa s kamatama na stambene kredite?
Perko se osvrnula i na rast kamatnih stopa te strože uvjete kreditiranja u Hrvatskoj. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite u kolovozu iznosila je 2,91 posto, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najnižim kamatama u Europskoj uniji.
'To je treća najniža kamatna stopa u EU. U Njemačkoj je taj prosjek na razini od 4 posto. U Hrvatskoj još uvijek uživamo u razdoblju niskih kamatnih stopa, među boljima smo u Europi', istaknula je.
Podsjetila je da je Europska središnja banka ove godine dvaput povećala ključne kamatne stope, u lipnju i rujnu. Kamatna stopa na depozite banaka kod ESB-a sada iznosi 2,5 posto. No Perko smatra da hrvatsko bankarsko tržište, zahvaljujući visokoj likvidnosti i konkurenciji, zasad ublažava prijenos rasta kamata na građane.
Stroža pravila kreditiranja: Manje iznimaka za banke
Govoreći o novim pravilima kreditiranja, koja se primjenjuju od 1. listopada, Perko je istaknula da je prepolovljen dopušteni udio kredita koje banke mogu odobriti mimo propisanih ograničenja.
Prema odluci Hrvatske narodne banke, banke u pravilu ne smiju odobriti stambeni kredit ako ukupna mjesečna otplata duga prelazi 45 posto mjesečnih prihoda korisnika. Udio dopuštenih iznimaka smanjen je s 20 na 10 posto, dok je kod nestambenih kredita smanjen s 10 na pet posto.
Perko smatra da je još prerano procjenjivati posljedice novih pravila, ali očekuje da će se njihov učinak pokazati tijekom duljeg razdoblja.
'Zasad kratkoročno mi ne možemo vidjeti rezultat, ali vjerujem da će u dugom roku sigurno to utjecati na dinamiku kredita', zaključila je.
