Europske zrakoplovne kompanije koriste aktualnu krizu zbog povećanja cijena mlaznog goriva da bi pojačale pritisak na vlasti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Bruxellesu te pokušale ublažiti ili ukinuti niz propisa koji im već dugo smetaju, uključujući prijedlog prema kojem bi putnici na svakom letu imali pravo na dvije besplatne ručne torbe.
Industrijski lobiji traže od političara da odustanu od mjera protiv kojih se sektor godinama bori: od novih pravila o prtljazi, preko ekoloških davanja, do izmjena sustava odšteta za putnike. Tvrde da takvi propisi već sada stavljaju prijevoznike iz EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva u nepovoljan položaj te da bi ih trebalo povući kako bi lakše podnijeli nagli rast cijena goriva, udvostručenih posljednjih tjedana.
Izvršni direktor Wizz Aira József Váradi pritom je bio izravan: 'Nisam ja započeo rat u Iranu. Zašto bih onda ja trebao snositi njegove posljedice?' Poručio je i da bi vlade trebale suspendirati pravila koja obvezuju aviokompanije na isplatu odšteta putnicima ako zbog nestašice goriva ne mogu obavljati letove, dodajući da su mnoge regulative nametnute industriji 'politički motivirane'.
Problemi se već vide u poslovnim rezultatima: easyJet je najavio veći gubitak od očekivanog tijekom proljetnih mjeseci dok je njemačka Lufthansa otkazala čak 20.000 letova jer bi, kako tvrde, zbog skupljeg goriva postali neisplativi. Virgin Atlantic također je nedavno upozorio da će ove godine teško ostvariti dobit.
Kriza se produbila
'Dosljedno se zalažemo za ravnopravne uvjete poslovanja', rekao je visoki rukovoditelj u industriji, dodajući: 'Kriza se produbila. Ovo su neke od mjera koje se mogu uvesti, makar privremeno, da bi se sektor barem malo rasteretio.'
Među najzvučnijim prijedlozima je onaj Europskog parlamenta prema kojem bi putnici, uz manji komad ručne prtljage, imali pravo besplatno unijeti i drugi, veći komad. Iako neke kompanije, poput British Airwaysa, već nude takvu opciju, niskotarifni prijevoznici upozoravaju da bi to značilo skuplje karte i dodatni pritisak na njihov poslovni model koji ovisi o brzom ukrcaju i iskrcaju putnika.
'Natječemo se globalno', poručio je isti rukovoditelj. 'Kad bi SAD i Kanada uveli slična pravila o odštetama i prtljazi, bio bih zadovoljan. No dok se to ne dogodi, ne trebaju nam ovdje.'
Industrija traži i izmjene tzv. pravila o tankiranju jer ograničava praksu da aviokompanije natoče gorivo tamo gdje je jeftinije prije ulaska u određenu regiju.
Na to se nadovezala i Urania Georgucaku iz udruženja Airlines for Europe, prošlog tjedna napisavši na LinkedInu: 'Privremena suspenzija obveze protiv tankiranja, i to što prije, pomogla bi unijeti više jasnoće dok se aviokompanije snalaze u novim, iznimno zahtjevnim okolnostima. Prošlo je više od 50 dana od početka sukoba i trebat će tjedni da se opskrba normalizira – potrebne su nam privremene prilagodbe pravila EU-a kako bismo prebrodili ovaj izazov.'
Smanjenje troškova za odštete putnicima?
Prema informacijama upućenih izvora, kompanije lobiraju i za smanjenje troškova za odštete putnicima zbog otkazanih letova. Na popisu zahtjeva našle su se i izmjene pravila o slotovima u zračnim lukama, a koja obvezuju prijevoznike da koriste dodijeljene termine ili ih gube, čak i kada je potražnja slaba.
Britanska vlada već je signalizirala fleksibilnost, poručivši da će aviokompanijama omogućiti izuzeće od pravila 'iskoristi ili izgubi' ako nestašica goriva onemogući letove. 'To znači da se prijevoznici mogu usredotočiti na smanjenje poremećaja za putnike, umjesto da lete samo da bi zadržali slotove', poručili su iz vlade.
U Bruxellesu su zasad oprezni prema izmjenama zakonodavstva, iako pojedine zemlje, poput Portugala, upozoravaju na negativan utjecaj visokih cijena goriva na turizam. Europski dužnosnici zasad su spremni izaći industriji u susret, ali isključivo privremeno.
Povjerenik za promet i turizam Apostolos Cicikostas najavio je: 'Omogućit ćemo fleksibilnost u pogledu slotova, pravila o tankiranju, obveza javne usluge i prava putnika.' Dodao je da su moguće i 'privremene izmjene zakonodavstva' ako se situacija pogorša, ali i naglasio: 'U ovom trenutku nema potrebe intervenirati u način na koji ljudi žive, rade ili putuju.'