ZA RAZLIKU OD MINISTRICE

A znate li vi kako se puni državni proračun?

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 01.03.2016 06:57
  • Objavljeno 01.03.2016 u 06:57
novac kune

novac kune

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

U državi u kojoj je financijska pismenost na niskoj razini nije čudno da je za većinu ljudi sustav financiranja državne potrošnje nešto nedokučivo. Međutim, kad ministrica koja raspolaže s više od trećine proračunskih prihoda pokaže elementarno neznanje o punjenju poračuna to bi svakako trebalo zabrinuti

Govoreći o izvorima financiranja mirovina u Dnevniku Nove TV, ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić pokazala je slabo poznavanje državnih financija. Na novinarsko pitanje 'otkuda nam novac za mirovine?' ministrica je odgovorila: 'Ne znam odakle se sveukupno skuplja novac za državni budžet. Jedan dio se prikuplja iz plaća svakog radnika, a ostali se dio financira iz državnog proračuna. A odakle novac u državnom proračunu, vjerojatno od svih poreza i svega ostalog što je namijenjeno za državni proračun.'

Ministrici preporučujemo da pročita publikaciju Instituta za javne financije 'Proračunski vodič za građane', iz koje smo izvukli najznačajnije odrednice punjenja proračuna, a ovom prilikom to pojašnjavamo i čitateljima tportala. 

Na koji način i koje prihode ostvaruje država?

Država ostvaruje prihode poslovanja i prihode od prodaje nefinancijske imovine. Prihodi poslovanja su prihodi od redovnih aktivnosti države, primjerice od poreza (dohodak, dobit, PDV), doprinosa (mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje) i ostalih prihoda (od imovine, upravnih pristojbi, kazni).

Najznačajnija redovna aktivnost države je oporezivanje jer porezni prihodi iz godine u godinu čine oko 60 posto ukupnih prihoda poslovanja. Slijede doprinosi za obvezna osiguranja, kojima se ostvaruje oko 35 posto ukupnih prihoda poslovanja, te oko pet posto ostalih prihoda.

Koliko se prikupi od poreza?

Porezni prihodi su najznačajniji izvor sredstava državnog proračuna. To su prihodi od poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, poreza na dobit, poreza na imovinu, poreza na robu i usluge te poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije (tj. carina i carinskih pristojbi).

Pritom razlikujemo direktne poreze, tj. porez na dohodak, prirez poreza na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu (snose ih porezni obveznici kad dio svog dohotka, dobiti ili imovine uplaćuju direktno u državni proračun) i indirektne poreze (npr. PDV i trošarine koji su uključeni u cijenu pa, iako ih u proračun uplaćuju trgovci, indirektno ih snose kupci).

PDV i trošarine su najizdašniji izvor prihoda državnog proračuna – iz godine u godinu iznose gotovo 80 posto ukupnih poreznih prihoda, odnosno blizu 50 posto ukupnih prihoda poslovanja. Država u 2016. planira prikupiti oko 68,9 milijardi kuna poreza, od čega preko 44 milijarde kuna od PDV-a i još 14 milijardi kuna od trošarina.

Porez na dobit i porez na dohodak nisu toliko značajni i njihov je udio u ukupnim poreznim prihodima ispod 12 posto.

Koliko se prikupi od doprinosa?

Uz poreze, najznačajniji izvori prihoda države su doprinosi te čine oko 35 posto ukupnih prihoda. Njih plaćaju svi zaposleni i to za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, za osiguranje za slučaj nezaposlenosti te poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

 tportal.hr

tportal.hr

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković


Za razliku od poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, koji u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama i nisu naročito visoki, upravo obvezni doprinosi značajno opterećuju plaće radnika i jedni su od najviših u svijetu.

Međutim, unatoč visokoj opterećenosti plaća, doprinosima se ne prikupi dovoljno za pokrivanje troškova mirovinskog i zdravstvenog sustava. Upravo mirovinski sustav je najveći generator proračunskog deficita jer se doprinosima prikupi dvadesetak milijardi kuna, a za mirovine je godišnje potrebno oko 36 milijardi kuna.

Neravnoteža, ali znatno manja, postoji i u zdravstvenom sustavu. Od prošle godine prihodi od zdravstvenih doprinosa izdvojeni su iz državnog proračuna i preneseni na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) s ciljem da se postigne veća učinkovitost i transparentnost financiranja zdravstvenih usluga.

Ostali prihodi poslovanja

Ostali prihodi poslovanja nisu posebno značajni za državni proračun jer iz godine u godinu čine tek tri do šest posto ukupnih prihoda poslovanja. Tu možemo ubrojiti razne pomoći (od međunarodnih organizacija ili stranih vlada), prihode od imovine (primjerice koncesija za korištenje hrvatskog zračnog prostora), pristojbe i naknade (primjerice biljezi koje plaćate kad podnosite zahtjev za izdavanje putovnice) i sl.

Mali dio prihoda (oko jedan posto) čine i prihodi od financijske imovine, a država ih obično ostvaruje prodajom stambenih i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha.

Proračunski deficit

Proračunski prihodi u Hrvatskoj godinama su manji od rashoda pa država konstantno ostvaruje proračunski deficit. Prema proračunskim smjernicama, Vlada u 2016. planira 112,9 milijarde kuna proračunskih prihoda dok bi rashodi trebali iznositi 120,4 milijarde kuna. To znači da bi deficit trebao iznositi oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, a kada se tome dodaju izvanproračunski fondovi i lokalna uprava, iznosit će oko tri posto BDP-a

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!