Središnja svečanost je održana ispred Spomen doma Tigrova u Rakitju, a u prigodnom obraćanju predsjednik Milanović rekao je da "1991. godine Rakitje ulazi u duhovnu i mentalnu mapu hrvatskog naroda kao neka vrsta male hrvatske Sparte". "A vi, koji ste odavde kretali, hrvatski ste Spartanci. Dobili ste rat u uvjetima i okolnostima koje su bile nemoguće", naglasio je Predsjednik.

Jedinica za posebne zadatke Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske ustrojena je 5. studenog 1990. u Rakitju kraj Zagreba i bila je jezgra ustrojavanja 1. A brigade Zbora narodne garde, a kasnije i 1. gardijske brigade Tigrovi. Među prvim pripadnicima Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH osamdesetak je polaznika tadašnjeg tečaja Prvi hrvatski redarstvenik.

Najteži zadaci

Nakon ustrojavanja 4 satnije do sredine studenoga 1990. jedinica je brojila 450 pripadnika, a ustrojavanjem 5. satnije početkom 1991. imala je 570 pripadnika. Jedinica za posebne zadatke MUP-a RH preuzela je ulogu obučnog tranzicijskog središta i djelovala zajedno s Antiterorističkom jedinicom MUP-a Lučko.

"Kada je u pitanju 1991. godina i ono što ste prošli i ostvarili, onda je to jedinstvena priča i nema je nigdje u Europi. Nije se dogodilo da jedna mala, ali stara europska nacija državnog prava - hrvatski narod i hrvatska nacija - bude gurnuta u situaciju da se mora braniti sama, da ne zna što će biti sutra i da ne može računati ni na čiju pomoć“, poručio je danas predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske Zoran Milanović bivšim pripadnicima Jedinice za posebne zadatke Ministarstva unutarnjih poslova – Rakitje na svečanosti povodom obilježavanju 35. obljetnice osnivanja te jedinice poznate kao Tigrovi.

Prva intervencija Jedinice za posebne zadatke Rakitje bila je u Pakracu krajem prosinca 1990. godine, a već početkom siječnja 1991. raspoređuje se na obrambene položaje na području Zagreba. Početkom ožujka 1991. uslijedila je akcija u Pakracu, gdje zajedno s ATJ Lučko pripadnici jedinice iz Rakitja uspostavlja javni red i mir, te potom i u Kutini, Novskoj i Jasenovcu.

U akciji Plitvice, poznatoj kao “Krvavi Uskrs”, 31. ožujka 1991. poginuo je Josip Jović, pripadnik Jedinice iz Rakitja, ujedno prvi poginuli hrvatski branitelj u Domovinskom ratu. Uz prva iskustva na bojišnici, pripadnici Jedinice za posebne zadatke MUP-a Rakitje pružaju potporu pri ustrojavanju drugih postrojbi MUP-a RH te ustrojavanju Zbora narodne garde.

"Naoružavali ste se i naoružavali su vas kako su znali i mogli, u pravilu ilegalno sa stajališta međunarodnog prava, ali jednino moguće sa stajališta hrvatskog nacionalnog interesa i pitanje opstanka“, rekao je predsjednik Milanović. Dodao je da Hrvatska kao društvo, nacionalni okvir i kao teritorij postoji od 1945. godine te da je imala sve osim demokratskog političkog sustava, vojske i diplomacije, “a te dvije stvari – vojska i diplomacija - su kao dvije ruke, kompletiraju državu“. "Bez vojske nitko te ne doživljava ozbiljno. Bez diplomacije nitko te neće slušati. Te dvije stvari je trebalo izgraditi, vojsku i diplomaciju, ali vojsku je puno teže izgraditi i zato svima koji su odavde kretali vječna slava i hvala“, rekao je predsjednik Milanović.

'Vremena su mutna i olovna'

Kazavši kako 1991. godine "Europa nije znala što joj se događa, to ne zna ni danas", predsjednik Milanović je podsjetio kako je "hrvatsko političko vodstvo tada bilo svjesno gdje se nalazimo i s kim imamo posla". "Bilo je svjesno da imamo posla s ljudima izvan Hrvatske koji možda i nisu zlonamjerni, ali ne razumiju previše, i svjesno da se sami moramo pobrinuti za sebe, da sami definiramo što nam je važno. Slično vrijedi i danas", rekao je.

"Nesreća nam ne prijeti, nije direktna, nije izravna, ne vidim je, ali vremena su mutna i olovna. I u Europi su na čelnim mjestima, po mom sudu, ljudi manjih kapaciteta nego što su bili 1991. godine. A ni 1991. godine nisu najbolje razumjeli što se događa i za nas nisu imali nikakvog razumijevanja. Priznanje ne smatram razumijevanjem. To je bilo naše pravo, kao što je pravo drugih država, pa i Palestine, da ih se prizna. Nikakva nagrada nego pravo, od toga sve počinje", smatra predsjednik Milanović.

"Mislim da ovdje trebaju dolaziti i djeca, da uče kako je iz Rakitja krenulo sve kada je oružana borba i otpor u pitanju. A mi kao politička nacija, u okviru zdrave pameti, razuma i zajedništva trebamo biti racionalni, ali svjesni da je ovo naša država. Mi smo, prije svega, hrvatska država, a sve ovo drugo, svi ti savezi za koje smo se zalagali, borili, radili godinama, sve je to jedna lijepa glazura i nadgradnja. Fasada će se mijenjati, ali kuća ostaje. Ova hrvatska kuća ostaje i vi ste je sagradili, upisali, utemeljili i podigli joj krov. Hvala i domovini vjerni!", zaključio je svoje obraćanje predsjednik Milanović.

Red odlikovanja

Povodom 35. obljetnice osnivanja Jedinice za posebne zadatke Ministarstva unutarnjih poslova – Rakitje Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske odlikovao je Redom Nikole Šubića Zrinskog za junački čin u Domovinskom ratu Marka Dogančića, a za osobite zasluge za Republiku Hrvatsku stečene u ratu, Redom hrvatskog trolista, odlikovani su Ivan Bago, Ivan Biočić i Renato Angelo Jerković.

Uz predsjednika Milanovića bio je savjetnik Predsjednika za branitelje Domovinskog rata Marijan Mareković.