'Pozvali su nas na razgovor da bi nam ponudili nekretnine koje su na raspolaganju, ali samo na fotografijama. Nisu željeli reći ni koji je kvart u pitanju i morali smo odmah reći pristajemo li uzeti odabrano, a da zapravo uživo nekretninu nismo ni vidjeli. Pa kako da uzmemo nešto što nismo ni vidjeli, osim na fotografijama', opisala nam je obitelj (podaci poznati redakciji) proces u kojem se našla nakon što je ostvarila dovoljan broj bodova na natječaju za dobivanje stana putem priuštivog najma koji je provela država, odnosno APN.

Nepremostiva prepreka

Kako smo već ranije izvijestili, država je provela natječaj za priuštivi najam u pedesetak gradova diljem Hrvatske.

Od pristiglih prijava odobrene su njih 1103, a nakon što su formirane konačne liste započeo je proces razgovora s potencijalnim najmoprimcima i čini se da je za neke odmah u startu naišao na nepremostivu prepreku.

Iz APN-a ne negiraju to da stanove nisu mogli pokazati uživo, ali su pojasnili da za to postoji nekoliko razloga.

'Odabir uživo nije moguć iz nekoliko razloga, a najvažniji je sigurnost. Naime do trenutka sklapanja ugovora s vlasnikom APN ne upravlja nekretninom, već ima iskaz interesa vlasnika. Dakle, kad bi APN vodio najmoprimce na sve lokacije dostupnih nekretnina, to bi potencijalno dovelo do sigurnosnog problema jer bi puno osoba imalo točne podatke (ulica i kućni broj, kat, broj stana) o nekretninama koje su prazne, a takav proces onda bi bio i iznimno dugotrajan, što bi dovelo do čekanja najmoprimaca, ali i vlasnika', pojasnili su na naš upit iz APN-a.

Dodali su da je najmoprimcima prikazana detaljna fotodokumentacija, što uključuje površinu, kat, godinu izgradnje, ima li zgrada prilaz za osobe s invaliditetom i dizalo te katnost.

'Također, za svaku su nekretninu najmoprimcima pokazane fotografije stana izvana (zgrada, ulaz) te svih prostorija iznutra. Uz to, bio je dostupan tlocrt nekretnine', ističu iz APN-a.

S obzirom na to da naši sugovornici tvrde da nisu znali ni kvart u kojem se nalaze ponuđene nekretnine, što osobito predstavlja problem roditeljima čija su djeca vrtićke i školske dobi pa svakodnevni život organiziraju tako da im budu što bliže, iz APN-a navode da to nije točno i da su najmoprimci najčešće birali onaj dio grada u kojem trenutačno žive, odnosno u kojem im djeca pohađaju školu ili vrtić.

'Kad god je to bilo moguće, najmoprimcima je ponuđen odabir na takav način, a onda im je rečeno i o kojem se naselju radi. Na ovaj način u Zagrebu je, primjerice, najmoprimcima bilo ponuđeno od tri pa i do šest ili sedam nekretnina po priuštivim cijenama', tvrde iz APN-a.

'Razgledavanje' u 11 gradova

Osim u Zagrebu, stanovi su se 'razgledali' u Splitu, Rijeci, Osijeku, Puli, Poreču, Zadru, Dubrovniku, Karlovcu, Petrinji i Sisku.

Jedan od problema koji se iskristalizirao, navodi nam drugi sugovornik, čiji su nam podaci također poznati, jest taj da, iako su im formalno nuđeni stanovi s kvadraturom na koju imaju pravo, oni zapravo, po njihovu mišljenju, ne zadovoljavaju njihove potrebe.

'Bilo je slučajeva da se tročlanim ili četveročlanim obiteljima ponudi stan zadovoljavajuće kvadrature, ali da on ima dvije sobe – dnevnu i spavaću. Tu je teško organizirati život', istaknuo je naš sugovornik, svjestan činjenice da je jedna od velikih boljki na tržištu nekretnina to da stanovi kvadrature od primjerice 55 ili 60 kvadrata imaju samo dvije sobe.

Iz APN-a podsjećaju da je 'prema Programu priuštivog najma za jednu osobu odgovarajuće 35 m2, a dodatnih 10 m2 za svakog sljedećeg člana uže obitelji'. Međutim Program predviđa i odstupanje od -5 m2 do +20 m2, što bi primjerice značilo da bi se četveročlanoj obitelji mogla ponuditi nekretnina od 60 do 85 kvadratnih metara.

Osim toga, ističu da je onaj tko je u određenoj kategoriji bio više na listi imao i više nekretnina na izbor te da je cijeli proces transparentno proveden.

61 prihvatio, 90 njih odbilo ponuđeno

Na pitanje koliko je od dosad pozvanih ljudi odabralo nekretnine naveli su da je riječ o 61 najmoprimcu, a 90 ih je to odbilo u svim navedenim gradovima.

'Među razlozima su primjerice to što im se na lokaciji koju su željeli nije svidjela nijedna od ponuđenih nekretnina, neki su odbili nekretninu jer im se nije svidio kat na kojem se nalazi (previsok ili pak ne žele prizemlje), nekima nije odgovarao tlocrt (premalo spavaćih soba), neki su izrazili želju za više od jednog parkirnog mjesta. Dio najmoprimaca odbio je ponuđene nekretnine jer su htjeli namještene stanove, a dio je odbio jer su htjeli najam na više godina od onoga što je vlasnik odlučio', pojasnili su iz APN-a.

Iako su neki odbili ponuđene nekretnine, oni, kako su naveli iz državne agencije, nisu izgubili pravo na njih.

'Proces i dalje traje te je još puno nekretnina, kako u Zagrebu, tako i diljem Hrvatske, koje su i dalje u katalogu i tek će biti ponuđene najmoprimcima. Oni najmoprimci koji u ovom krugu javnog poziva ne uspiju dobiti nekretninu za najam ostaju na listi reda prvenstva i neće se morati ponovno prijavljivati na sljedeći javni poziv', naveli su.

Stan od 53 m2 za 339 eura

Oni koji su odabrali nekretninu moraju uplatiti polog, a istovremeno APN kontaktira s vlasnikom i s njime dogovara potpisivanje ugovora.

'Potpisivanjem ugovora APN preuzima uporabu nad nekretninom te nakon toga sklapa ugovor i s najmoprimcem. Nakon što vlasnik nekretnine sklopi ugovor s APN-om, u roku od osam dana dobiva isplatu za 60 posto višegodišnje najamnine. S druge strane, najmoprimac koji uđe u Program plaćat će najamninu prema formuli koja kaže da je 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva maksimalno koliko može plaćati najam i režije. Od nekih primjera možemo izdvojiti to da će tročlana obitelj za stan na Trešnjevci od 53 m2 koji su odabrali plaćati 339 eura, zatim peteročlana obitelj koja je izabrala stan od 79 m2 u Španskom plaćat će ga 311 eura, a četveročlana obitelj izabrala je stan od 62 m2 na Bundeku i plaćat će ga 202 eura', zaključili su u APN-u.